Državno tužiteljstvo podiglo samo jednu optužnicu za ratne zločine u 2025. godini
U prvih osam mjeseci ove godine Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je samo jednu optužnicu za ratne zločine podignutu tijekom 2025., potvrđeno je za Detektor.
Sporost pravosuđa
Za udruge žrtava to je još jedan dokaz usporenog i opstruiranog rada pravosudnih institucija, dok iz Državnog tužiteljstva tvrde da optužnice nisu jedini učinak Posebnog odjela za ratne zločine.
Sud BiH naveo je da je u 2025. godini potvrdio samo jednu optužnicu podignutu u istoj godini. Riječ je o predmetu protiv Derviša Mehinovića, koji se kao zapovjednik 119. muslimanske brdske brigade tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen na području Banovića od početka svibnja do kolovoza 1993. godine.
Potvrđeno 11 optužnica
“Sud je tijekom 2025. godine potvrdio ukupno 11 optužnica podignutih krajem 2024. godine”, pojašnjavaju iz Suda.
Iz Tužiteljstva BiH poručuju da informacije o radu objavljuju na godišnjoj razini, a Posebni odjel za ratne zločine periodično daje detaljne podatke o predmetima. Nisu precizirali koliko su optužnica podigli ove godine, ali je na njihovoj internetskoj stranici objavljeno da je podignuta jedna.
“S obzirom na to da je veći broj predmeta u radu i u fazi istrage, svakako se očekuju tužiteljske odluke i optužnice tijekom ove godine”, navodi se u odgovoru, uz dodatak da je Tužiteljstvo do sada podiglo optužnice protiv više od 1.100 osoba, “što su značajni rezultati u odnosu na pravosuđa i tribunale u cijelom svijetu”.
86 istraga u tijeku
Prema podacima Tužiteljstva, trenutno vode 86 istraga za ratne zločine po prijavama, a odnose se na 245 nedostupnih osoba.
Dodaju i da podignute optužnice nisu jedini pokazatelj učinka Posebnog odjela za ratne zločine, već da velik dio rada otpada na donošenje drugih tužiteljskih odluka, ekshumacije, traženje nestalih, međunarodnu suradnju i srodne aktivnosti.
Predstavnici žrtava izražavaju nezadovoljstvo malim brojem optužnica. Sanin Bogunić, predsjednik VSTV-a, nije želio komentirati.
Sud BiH pojasnio je da je ove godine potvrdio 11 optužnica iz 2024., u predmetima protiv Jove Keveca, Muhameda Ibrahimovića, Radomira Marića, Danka Kajkuta, Vidoja Blagojevića, Dragoljuba Gligića, Enesa Zukanovića i drugih, Luke Babića i drugih, Rajka Milića i drugih, Radinka Stevanovića i drugih, te Milana Jevtića i drugih.
Optuženi se terete za ratne zločine u Ključu, Livnu, Bijeljini, Kotor-Varoši, Prijedoru, Ilidži, Žepču, Srebrenici i Zvorniku.
Porast oslobađajućih presuda
Prošle godine praksa je bila da Tužiteljstvo krajem godine podnosi veći broj optužnica, no tada je zabilježen i porast oslobađajućih presuda. U prvih osam mjeseci 2025. Sud BiH izrekao je osam presuda za ratne zločine – pet pravomoćnih i tri nepravomoćne.
Odvjetnica Lejla Babić smatra da tužitelji rade na složenim predmetima koji zahtijevaju vrijeme i prikupljanje dokaza te da su opterećeni obimnim optužnicama i dugotrajnim suđenjima.
Predsjednik Udruge žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović ocijenio je da postoji stagnacija u podizanju optužnica i da se podižu samo jednostavniji predmeti, dok veći zločini, uključujući opsadu Sarajeva i Goražda, snajperska ubojstva i ubojstva djece, još nisu obuhvaćeni.
Predsjednica Udruge “Žena žrtva rata” Bakira Hasečić navodi da političke tenzije usporavaju rad te da su iskusni tužitelji premješteni u druge odjele, dok se istrage odugovlače godinama, a svjedoci u međuvremenu umiru.
Upliv politike u rad pravosuđa
Državno tužiteljstvo tvrdi da dijeli cilj žrtava – dovođenje odgovornih za ratne zločine pred pravdu – te da održava sastanke s udrugama kako bi ih informirali o dokazima i standardima potrebnim za optužnice.
No, predsjednik Udruge logoraša Vlado Dragojlović kaže da je suradnja s Tužiteljstvom slaba i izražava nezadovoljstvo što je u ovoj godini podignuta samo jedna optužnica.
Tužitelj Sulejman Selimović ističe problem promjene iskaza svjedoka, dok Midheta Kaloper iz Udruge žrtava rata “Foča 92–95” tvrdi da politika snažno utječe na rad Suda i Tužiteljstva.
Glavni državni tužitelj Milanko Kajganić izvijestio je pred VSTV-om da je krajem 2024. bilo 192 neriješena predmeta ratnih zločina, od čega su 90 osoba nedostupne. Petnaest predmeta ustupljeno je susjednim državama – Srbiji i Hrvatskoj.
Upozorio je i na 40 predmeta Haškog tribunala s oznakom “A” koji su Tužiteljstvu BiH nedostupni.
Nadzorni organ za praćenje Revidirane državne strategije uskoro će odlučivati o produljenju roka njezina provođenja, što izaziva dodatno nezadovoljstvo žrtava, jer je prema strategiji sve predmete trebalo okončati do kraja 2025.
Ivan Garić iz Udruge “Osmica” smatra da pojedini tužitelji nisu dorasli zadatku te da u procesuiranju prevladavaju kompromisi i politički pritisci.
