Dok ŽZH daje potpore i obnavlja demografsku sliku, HNŽ se i dalje samo nada

Dječji osmjesi u Zapadnohercegovačkoj županiji nisu rijetkost, pa ne čudi da je prva beba rođena u mostarskom rodilištu u 2026. godini stigla upravo iz Posušja, općine koja već godinama bilježi pozitivan prirodni prirast. Široki Brijeg već treću godinu zaredom ima više rođenih nego umrlih, što ovu županiju izdvaja u demografski sve nepovoljnijem okruženju.

Kristijan Kraljević sa suprugom odgaja petero djece, a odluku o velikoj obitelji opisuje kao nešto sasvim prirodno. Njihovo najstarije dijete ima deset godina, dok se najmlađe rodilo prije tri mjeseca. Razlika u godinama između djece kreće se od godinu i pol do dvije, a, kako kaže, svako dijete doživljavaju kao dar.

"Već smo razmišljali da je svako dijete dar i od Boga i da je to nekako naša dužnost, i kao ljudi i kao zajednice. Kad već imamo tu mogućnost imati djecu, a znamo da jako puno parova danas tu mogućnost nema, osjećamo da smo i pozvani na to", kaže Kraljević.

Potpore nisu presudne, ali...

U Zapadnohercegovačkoj županiji uvedena je mjesečna institucionalna potpora od 500 konvertibilnih maraka za treće i svako sljedeće dijete, sve do navršene sedme godine života. Iako je riječ o značajnoj financijskoj pomoći, Kristijan ističe kako u ovom kraju ona nije presudan motiv za proširenje obitelji.

"Kad naše treće dijete napuni sedam godina, mi ćemo tih sedam godina primati tisuću i pol maraka mjesečno. S obzirom na to da supruga i ja radimo, te naknade koje dobivamo dogovorili smo se ostavljati kao neku vrstu depozita za našu djecu", objašnjava.

Primjer Zapadnohercegovačke županije pokazuje da se uz jasne i dugoročne socijalne politike demografski trendovi mogu relativno brzo preokrenuti. U protekle tri godine broj rođene djece povećan je za više od 40 posto. Konkretno, 2012. godine u županiji je rođeno 706 djece, dok je 2025. godine taj broj porastao na 1.015, što je najveći broj novorođenih u posljednjih 20 godina.

"To su podaci koji jasno govore u prilog demografskim mjerama koje provodimo", istaknuo je predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije Predrag Čović.

Ljudi se vraćaju

Uz mjesečne potpore, županija osigurava i jednokratnu pomoć od 500 konvertibilnih maraka za opremu svakog novorođenčeta. Majke koje nisu zaposlene po osnovi rođenja djeteta imaju pravo na mjesečnu naknadu od 500 maraka tijekom dvanaest mjeseci.

Dok mnoge sredine bilježe kontinuirane odlaske stanovništva, u Zapadnohercegovačkoj županiji, uz rast broja rođenih, bilježi se i povratak ljudi iz inozemstva.

"Treba se vratiti. Nekako nas je život tamo davno odveo. Ja sam 55 godina živjela u Švedskoj, a sada sam ovdje, u mirovini", kaže Zdenka, koja se vratila živjeti u Široki Brijeg.

Rast broja djece vidljiv je i u obrazovnom sustavu. Prema riječima premijera, u osnovne škole na području županije vratilo se 96 učenika. Paralelno se ulaže u obrazovnu infrastrukturu.

"Grade se nove škole, ali i vrtići. U Posušju se gradi vrtić, u Ljubuškom će se u okviru zgrade Duhanske stanice, koju smo dali na korištenje Gradu Ljubuškom, također izgraditi vrtić, a u Grudama se gradi, odnosno dograđuje jedna osnovna škola", naveo je Čović.

U HNŽ-u samo nadanja

Slične demografske mjere priželjkuju i obitelji s više djece u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Ana Šoljić Čuljak iz Mostara, majka četvero djece, ističe kako kroz Udrugu obitelji 3+ od nadležnih institucija traže uvođenje sustavnih novčanih naknada.

"Nitko od nas ne rađa djecu zbog novca. Nećemo mi zbog toga odustati, ali sigurno je nekima to poticaj ili olakšanje", kaže Šoljić Čuljak.

Dodaje kako se često zaboravlja da su upravo djeca budućnost društva.

"Nitko ne razmišlja o tome da smo mi budućnost. Budućnost ove države su naša djeca. Ona nisu samo naša, ona su budući radnici, ljudi na kojima država ostaje i na koje se može osloniti", poručuje.

S obzirom na stalni rast troškova života, novčana pomoć obiteljima s više djece, poručuju roditelji, trebala bi postati jedan od prioriteta vlasti navodi se u prilogu Nove BH.