Ciparsko predsjedavanje EU i proširenje

Stupanje Republike Cipar na mjesto predsjedavajućeg Vijeća Europske unije dolazi u trenutku važnog preokreta za budućnost Europe, uključujući brojne izazove koji zahtijevaju našu punu pozornost u sve povezanijem međunarodnom okruženju u kojem Evropa i dalje ima ključnu ulogu.

Stoga je bitno prisjetiti se te, s jedne strane, privlačne snage Unije, koja je dokazana uzastopnim rundama proširenja tijekom njene pedesetpetogodišnje povijesti, a s druge strane, te proste činjenice da je ujedinjenje kontinenta pod okriljem Unije još uvijek nedovršen projekt.

Proces proširenja, kao što je opće priznato, jedna je od naših najuspješnijih politika koja promovira neosporne prednosti Unije po pitanju unapređenja i konsolidiranje uvjeta mira, demokracije, stabilnosti i prosperiteta širom Europe.

Sama perspektiva članstva u EU daje zemljama podnositeljima zahtjeva za članstvo jak poticaj za demokratsku transformaciju i strukturalne reforme.

Upravo je to razlog zašto je proširenje Unije jedan od ključnih prioriteta za ciparsko predsjedavanje, te će biti učinjeni svi napori da se postigne opipljiv napredak po svim pitanjima u vezi s tim, od Islanda na jednom kraju dijagonalne ose, do Turske na drugom kraju i Zapadnog Balkana između.

Počevši sa Islandom, čiji su pregovori o pristupanju znatno napredovali od 2010. godine, vjerujemo da bi ostatak godine trebalo iskoristiti što je moguće efikasnije i djelotvornije kako bi se cijeli proces priveo nadomak završetka. Konačno pristupanje Islanda će nesumnjivo učvrstiti nordijsku dimenziju Unije koja će nam svima biti od velike koristi.

Slično tome, napredovanje Turske u procesu pristupanja je od ključnog značaja, te ćemo nastaviti da pratimo napredak Turske s ciljem postizanja konkretnih rezultata u skladu sa njenim pregovaračkim okvirom i relevantnim zaključcima Vijeća.

Jednako je važno da se ostvari napredak na pozitivnom dnevnom redu koji, u skladu sa zaključcima Vijeća iz prosinca 2011. godine, nije zamjena za proces pristupanja nego njegova podrška.

Po pitanju Zapadnog Balkana, postoji snažan konsenzus između svih partnera da je pristupanje Hrvatske u srpnju 2013. godine odlična prilika da se iskoristi povoljan zamah koji je nastao kako bi se dodatno pojačala europska perspektiva regije.

U kontekstu rečenog, početak pregovora o pristupanju Crne Gore je najznačajniji pomak i radujemo se pružanju doprinosa njenom napredovanju.

Nadamo se da će sve zemlje Zapadnog Balkana biti u mogućnosti da profitiraju od njenih reformi i ovog zamaha koji su ostvarile Hrvatska i Crna Gora.

Robert Schuman je u svom govoru pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda u rujnu 1948. godine izjavio da se Europa mora ujediniti kako bi opstala. Obveza je svih nas da obratimo pažnju na njegov dalekovidan i još uvijek relevantan zadatak. Njegovo ispunjenje bar djelomično zavisi od garancije, prema riječima Jeana Monneta, drugog velikog začetnika EU, da se članstvo proširi na sve demokratske nacije Europe koje prihvaćaju naše vrijednosti, ciljeve, pravila i institucije, stoji u poruci koju su zajednički potpisali Stefan Füle i ciparska ministrica vanjskih poslova Erato Kozakou-Marcoullis.