Čekanje na strategiju: Milijuni prolaze, poljoprivrednici bez razvoja

''Svake godine gubimo oko 20-30 milijuna eura nepovratnih sredstava koje nam Europa daje, a koje mi uporno odbijamo'', komentira za Bljesak.info Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH činjenicu da naša zemlja još uvijek nema razvojnu strategiju na državnoj razini.

Strategija poljoprivrede na razini BiH usvaja se od 2009. godine. Bez strategije ruralnog razvoja poljoprivrednici iz BiH ne mogu računati na značajniju podršku EU ovom sektoru. Takvi strateški dokumenti postoje u svim susjednim državama.

Uz nepostojanje strategije, isplatu neredovnih poticaja, mala izdvajanja za poljoprivrednike, fokus bi trebalo staviti i na prekograničnu suradnju i potpisivanje SSP-a, koji bi dugoročno, po mišljenju Biće, bila dobra stvar za domaće poljoprivrednike.

Tko što radi

''Koliko se god mi tome opirali, potpisivanje SSP-a dugoročno je dobra stvar. Dovest će se u red većina stvari u poljoprivredi, znat će se tko što radi, tko što izvozi, tko što uvozi, znat će se kvote, proizvodnja i ostalo'', govori Bićo.

Iz Europske unije uporno 'viču' kako je poljoprivreda veliki bosanskohercegovački adut, ali da je potrebno ozbiljnije zaigrati na tu kartu. Država je pak, odnosno jedan njezin dio, u Strategiji razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BIH 2015 -19, priznala kako joj ne ide najbolje.

''BiH i FBiH su proklamirale otvoreno domaće tržište za proizvode iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora, s čime je usuglašena i njihova vanjskotrgovinska politika. Pri takvoj vanjskoj ekonomskoj politici, država i entiteti u njoj funkcioniraju kao slabiji dio regije zapadnog Balkana i Europe. Ta pitanja tijekom proteklog vremena nisu adekvatno riješena, što je dovelo do slabe i unutarnje i vanjske konkurentnosti sektora'', navedeno je u Strategiji.

Iz federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kažu nam kako svaka zemlja u procesu pristupanja EU mora biti svjesna da treba prijeći zahtjevan put reformi.

''Isto se odnosi i na sektor poljoprivrede. Za sektor poljoprivrede smo na to obvezani člankom 95. SSP-a koji traži ne samo transponiranje zakonodavstva EU već i uvođenje politika i praksi EU u našu poljoprivrednu politiku. Da bi se to ostvarilo, nužno je da BiH postigne politički konsenzus kako bi pitanje EU integracija doista i praktično postalo pitanje od najvišeg prioriteta. Tek nakon toga moguće je pokrenuti proces strukturnih reformi koji zahtijeva ispravno transponiranje EU zakonodavstva na svim razinama vlasti, najprije na državnoj, potom entitetskoj, kantonalnoj i lokalnoj, i to na način da ne dolazi do preklapanja ingerencija niti sukoba nadležnosti'', naveli su iz Ministarstva ranije za Bljesak.info te dodali kako je potom potrebno uspostaviti institucionalni ustroj koji će osigurati dosljedno provođenje politika harmoniziranih s EU, uspješnu integraciju naših institucija u EU sustav, provođenje EU uredbi, direktiva i drugih propisa, i konačno uspješno povlačenje sredstava iz raspoloživih EU fondova.

Za razliku od Udruženja poljoprivrednika FBiH, Savez udruženja organskih proizvođača FBiH, konstanto radi na projektima prekogranične suradnje, te su i formirali centar koji je krenuo kroz projektne aktivnosti, a čiji je cilj da kroz proračun i daljnje aktivnosti usmjere druga bh. udruženja.

''BiH bi trebala imati strategiju ruralnog razvoja i ministarstvo na državnoj razini što se tiče poljoprivrede. Nemamo osposobljene ljude. Ako dobijemo pristup EU, korištenje IPA fondova, sredstava, formiranje lokalno akcijskih grupa, sve su to nedostaci koje bi država trebala sagledati na način da pomogne poljoprivrednim proizvođačima, udruženjima, da savladaju te discipline i da po određenim normama ispunjavaju standardizaciju odnosno da mogu aplicirati i da im budu dobre ideje, dobri projekti'', govori za Bljesak.info Sejad Herceg, predsjednik saveza Organsko FBiH.

Ne možemo biti konkurentni

Štete o nepostojanju podrške vlasti u našoj zemlji, su po njegovom mišljenju velike, a sve bi se moglo riješiti postojanjem jedne politike.

''Mi nemamo velikih proizvodnji, jesmo malo tržište za EU ali sigurno bi mogli biti ogromni u agraru organske poljoprivrede, eko turizma i slično. U tom segmentu bi mi mogli poentirati kao zemlja. Kad pogledamo susjedne zemlje, Srbiju, Makedoniju, Albaniju, Kosovo, svi imaju više mogućnosti, procedura i uvjeta povezivanja u prekograničnim projektima. Svi oni sigurno imaju više šanse i više projekata koji rade na svom području'', govori Herceg koji je i jedan od osnivača organskih poljoprivrednih proizvođača, Mreže jugoistočne Europe koju je formiralo sedam zemalja, sa sjedištem u Berlinu.

Osim vlasti, jedan dio krivnje svakako spada i na same poljoprivrednike i udruženja, no u konačnici razvoj u ovom sektoru je ipak ono što treba imati podršku same države.

''Sva udruženja u prvom mahu osnivanja imaju indicija, hoće raditi, imaju ideje, no razvoj udruženja mora biti i briga države da pomaže tim proizvođačima, jer oni nisu profitna udruženja i profitne organizacije koje mogu iza sebe osigurati novac. U jednoj fazi udruženja padaju, no ona koja se uspiju održati, kad dobiju jedan ili dva projekta onda oni postanu samostalni i kad oforme svoja radna tijela, mogu i lobiraju za dobivanje sredstva'', zaključuje Herceg.

Njegovo mišljenje dijeli i Bićo, čije Udruženje poljoprivrednika FBiH relativno mlado, registrirano 2015. godine, do sada nije imalo iskustva u radu na prekograničnim projektima ali svakako imaju u planu pratiti sve europske norme, što bi, kako govori Bićo, bilo znatno lakše kad bi i Udruženja bila ujedinjena.

''Mi trenutno nemamo vremena posvetiti se europskim pitanjima, počela je sjetva a tu su i trenutni problemi. Namet s trošarinama za gorivo će biti katastrofa za poljoprivredu. Mi stalno reagiramo, upiremo da se oko tog donese zakon u osvajanju strategije na državnoj razini i Zakon o plavom dizelu za poljoprivrednike. Tad ne bi bio problem s trošarinama, to nama treba, mi od tog ne bježimo, no kad se udovolji zahtjevima poljoprivrednika. Od 2014. godine do sada izgubili smo 200 milijuna. Vlast treba dozvoliti da se što više sredstava izdvaja za poljoprivredu i za poticanje, ovo je malo, nismo još dobacili ni do zakonskog minimuma od 3 posto, a kamoli više. Dok zemlje u EU izdvajaju između 30 i 50 posto, mi ne možemo ni po kojoj osnovi njima biti konkurentni, i na tome treba raditi'', zaključuje Bićo.