BiH za četiri mjeseca ostvarila gotovo pet milijardi deficita

Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je gotovo pet milijardi KM, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Prema tim podacima, u razdoblju od siječnja do travnja ukupno je uvezeno proizvoda u vrijednosti od 10.587.173.117 KM, dok je izvoz iznosio 5.857.976.677 KM.

I uvoz i izvoz bili su veći nego u istom razdoblju prethodne godine, kada je uvezeno robe za 10.392.553.945 KM, a izvezeno za 5.795.948.417 KM.

Najviše proizvoda u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je iz Hrvatske, u vrijednosti od 2,11 milijardi KM. Slijedi Srbija s 1,29 milijardi KM, a potom Njemačka s 889 milijuna KM.

S druge strane, najviše proizvoda iz Bosne i Hercegovine izvezeno je u Hrvatsku, u vrijednosti od 1,12 milijardi KM. Nakon Hrvatske, najviše robe plasirano je u Njemačku, za 872 milijuna KM, te u Austriju, za 593 milijuna KM.

Kada je riječ o proizvodima, najviše su uvezena mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenske tvari i mineralni voskovi, u vrijednosti od 1,24 milijarde KM.

Nuklearni reaktori, kotlovi, strojevi, aparati i mehanički uređaji te njihovi dijelovi uvezeni su u vrijednosti od 906 milijuna KM, dok su vozila, osim željezničkih i tramvajskih vozila, njihovi dijelovi i pribor uvezeni za 852 milijuna KM.

U prva četiri mjeseca najviše su izvezene električne strojeve i oprema te njihovi dijelovi, u vrijednosti od 620 milijuna KM. Slijede nuklearni reaktori, kotlovi, strojevi, aparati i mehanički uređaji te njihovi dijelovi, u vrijednosti od 466 milijuna KM, kao i proizvodi od željeza i čelika, za 412 milijuna KM.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, rekao je za kako trendovi u vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine iz godine u godinu upućuju na iste strukturne slabosti domaćeg gospodarstva, prenose Nezavisne novine. 

''Vanjskotrgovinski deficit je reper nekonkurentnosti domaće proizvodnje uslijed činjenice kako u uvoznoj strukturi dominiraju proizvodi većeg stupnja finalizacije i dodane vrijednosti. Ono što može biti ohrabrujući podatak u kontekstu mogućnosti promjene trendova je činjenica kako BiH najveći trgovinski deficit ostvaruje sa zemljama regije Srbijom i Hrvatskom. Također, trgovinski deficit s njima zabilježen je u trgovini proizvodima koji mogu biti predmet politike uvozne supstitucije'', naglasio je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, izvozna struktura dominantno je oslonjena na resursno intenzivan izvoz na tržišta Europske unije.

''Prostor za unaprjeđenje konkurentnosti domaće proizvodnje leži u politikama uvozne supstitucije podrškom domaćim proizvođačima ili privlačenjem regionalnih proizvodnih investicija za potrebe domaće potražnje. Drugim riječima, trgovinski deficit pokazuje kako naš problem nije na strani potražnje, već na strani ponude'', istaknuo je Mlinarević.