Bez dogovora o novom visokom predstavniku, bez dogovora o budućnosti OHR-a?

Hoće li Louis Crishock, vršitelj dužnosti visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, nastaviti obnašati ovu dužnost tijekom duljeg razdoblja? Članice Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) ni nakon održanih izbora nisu postigle dogovor o novom visokom predstavniku, što ide u prilog tvrdnjama kako bi američki diplomat mogao ostati na toj poziciji sve do konačnog zatvaranja OHR-a.

Nesuglasice između SAD-a i europskih članica

Potpuni slom povjerenja između SAD-a i pojedinih europskih članica Vijeća za provedbu mira doveo je do pat-pozicije. Ipak, Crishock je svojom posredničkom ulogom među domaćim političkim akterima stekao određeni ugled među europskim diplomatima, smatra Adnan Ćerimagić, analitičar Europske inicijative za stabilnost.

Prema njegovim riječima, američki diplomat predstavlja nesavršeno, ali trenutačno prihvatljivo rješenje za obje strane.

"Ovaj okvir čini se kao rješenje koje nije savršeno ni za jednu stranu, ali za obje strane, barem u ovom trenutku, može funkcionirati", rekao je Ćerimagić.

Bonske ovlasti, kako se navodi, ograničene su na očuvanje ranijih odluka visokih predstavnika te na slučajeve ugrožavanja Daytonskog sporazuma, uz prethodnu suglasnost PIC-a.

Politička analitičarka Ivana Marić smatra da su Sjedinjene Američke Države u Bosni i Hercegovini već stavile veći naglasak na ekonomsku nego na političku diplomaciju.

"Mislim da je ovo prijelazno rješenje i da se namjerno ne imenuje visoki predstavnik, ali da ipak postoji netko tko i dalje ima bonske ovlasti, samo se ne ističe. Vidjeli smo da se nije isticao čak ni tijekom izbora. Obično bi pozdravio izborni proces ili obišao neko biračko mjesto. Jednostavno, riječ je o povlačenju, što je i dobro jer, ako BiH želi ući u Europsku uniju, a želi, ne možemo ući s visokim predstavnikom, nego moramo imati odgovorne političare", istaknula je Marić.

Komšić: Amerikanci se više neće miješati

Odlazeći član Predsjedništva BiH i predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić smatra da ne treba očekivati povratak američkog intervencionizma. Podsjeća da su američki dužnosnici, među kojima i zamjenik državnog tajnika Christopher Landau, jasno naznačili promjenu pristupa prema Bosni i Hercegovini.

"Čovjek je rekao: 'Zaboravite ono što je bilo. Mi Amerikanci nećemo se miješati u te vaše stvari. Radite što hoćete. Nas zanima stabilnost, ali stabilnost nam je potrebna zbog projekata koje namjeravamo realizirati u BiH'", rekao je Komšić.

Potpuno zatvaranje Ureda visokog predstavnika već je godinama jedno od političkih stajališta stranaka iz Republike Srpske.

Aleksandra Pandurević iz SDS-a smatra da Bosna i Hercegovina mora preuzeti odgovornost za vlastitu budućnost ako želi postati članica Europske unije.

"Ako želimo postati članica EU-a, njihova su načela jasna. Zatvaranje OHR-a nužno je jer zemlja mora biti suverena. Mislim da konačno trebamo preuzeti odgovornost u svoje ruke. Nisam među onima koji misle da su stranci ovoj zemlji donijeli išta dobro. Naprotiv, sve nevolje u ovoj zemlji započinjale su zahvaljujući strancima", poručila je Pandurević.

Strah od korištenja bonskih ovlasti

Raniji američki prijedlog da Talijan Antonio Zanardi Landi preuzme vodstvo OHR-a izazvao je zabrinutost među europskim diplomatima zbog mogućnosti da bi bonske ovlasti mogao koristiti za provedbu američkih ekonomskih interesa u Bosni i Hercegovini.

Ograničavanjem Crishockovih ovlasti i njegovom pasivnijom ulogom dio tih bojazni je nestao, smatra Adnan Ćerimagić, javlja BHRT.