"Ovo obilježavanje posvećeno je našim suborcima koji su stradali, odnosno ubijeni u logoru. Kroz logor je prošlo oko 130 logoraša, a ubijeno je 17 ljudi", rekao je Željko Mikulić, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata HNŽ-a nakon završetka svete mise za ubijene i preminule logoraše iz logora Četvrta osnovna škola u Mostaru. Dodao je i kako je, nakon izlaska iz logora još još trideset i troje ljudi preminulo prirodnom smrću, ali i pod posljedicama svega što su proživjeli.
"Mi bivši logoraši se sve više srećemo po bolnicama i sahranama jer priroda čini svoje i mi starimo", istaknuo je i dodao kako su bivši logoraši sve stariji i mnogi su po bolnicama, a neke su nažalost i izgubili.
Što se tiče pravde, kaže, ona nije zadovoljena.
"Nismo zadovoljni sudskim procesima. Za sedamnaest ubijenih logoraša odgovarali su samo stražari, dakle ona najniža razina, i za to su ukupno dobili osamnaest i pol godina zatvora presudom na Županijskom sudu u Mostaru. Nitko od nalogodavaca, niti onih koji su formirali logore, nije odgovarao. To je politički i vojni vrh Bošnjaka", rekao je Mikulić.
U obilježavanju obljetnice raspuštanja logora "IV. Osnovna škola" u Mostaru, sudjelovao je i počasni vod Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a članovi udruge zajedno su došli na obilježavanje. Obilježavanje je organizirala Hrvatska udruge logoraša Domovinskog rata HNŽ-a, a nakon polaganja vijenaca predviđeno je zajedničko druženje, na kojem će se okupiti preživjeli logoraši.
Željko Mikulić je naveo i kako su jutros u u suorganizaciji s osnovnim školama Grada Mostara, ispratili učenike koji su zapalili svijeće, a potom krenuli na terensku nastavu u Vukovar.
"To se prakticira već osmu godinu zaredom. Djeca iz Mostara odlaze u Vukovar kako bi učila o povijesti, a povratak je planiran u subotu navečer, ako Bog da. Smatramo da je važno da djeca uče iz povijesti kako se ovakve stvari nikada ne bi ponovile", zaključio je.
Na današnji dan navršava se 32 godina od razmjene hrvatskih logoraša iz logora IV. osnovna škola u Mostaru, jednog od najzloglasnijih logora na području Hercegovine. Kroz taj logor prošlo je više od stotinu zatočenih Hrvata, koji su, prema svjedočenjima, bili izloženi teškim mučenjima, izgladnjivanju, prisilnom radu i svakodnevnom zlostavljanju.
Uvjeti u logoru bili su krajnje nehumani, a zatočenici su boravili u podrumskim prostorijama bez svjetla, uz oskudnu hranu, lošu vodu i bez osnovnih higijenskih uvjeta.
Logor su 1993. godine uspostavili predstavnici bošnjačkih vlasti i IV. korpusa Armije BiH u zgradi tadašnje IV. osnovne škole u Mostaru, a prvi zatočenici dovedeni su krajem lipnja iste godine. Među njima su bili civili i pripadnici HVO-a iz više mostarskih i prigradskih naselja.
Za zločine počinjene u ovom logoru do sada su osuđeni samo pojedini pripadnici niže razine, dok dio optuženih nikada nije odgovarao i još je u bijegu. Bivši logoraši i obitelji žrtava i danas upozoravaju kako pravda nije zadovoljena te da odgovornost političkog i vojnog vrha nikada nije do kraja rasvijetljena.
