Rezultati po tagu: Stećci

"Ne bih se usudila vezivati stećke uz bilo koju današnju zajednicu. Naš zadatak je razumjeti ih u kontekstu vremena u kojem su nastali", poručila je.

U obiteljskoj kući izgrađenoj 70-ih ili 80-ih godina prošlog stoljeća "ugrađen je veći broj stećaka, uglavnom u podrumskim, suterenskim prostorijama".

U Livnu otvorena izložba "Priče u kamenu" s replikama reljefa sa stećaka i radionicama za učenike do 30. ožujka 2026.

Ćiro Truhelka Bosni i Hercegovini dao je znanstveni identitet, muzejsku infrastrukturu i europsku vidljivost vlastite povijesti. Bez njega bi velik dio baštine bio neistražen, neshvaćen ili zauvijek izgubljen.

U Mostaru predstavljena knjiga ''Stećci Hercegovine'' Ivana Pandže, rezultat višegodišnjeg istraživanja 306 nekropola širom Hercegovine.

Izložba je nastala u organizaciji Društva povjesničara umjetnosti Hercegovine, a postav je dostupan javnosti u Galeriji kraljice Katarine u Mostaru do 6. listopada.

Galerija Kraljice Katarine u Mostaru otvara izložbu “Priče u kamenu” s replika stećaka, CNC tehnologijom i fokusom na očuvanje baštine.

Blidinje je bilo domaćin završne biciklijade u sklopu projekta ''Rutom stećaka''.

Stolac je ugostio treći susret klapa "Klape na Radimlji", večer tradicije i glazbe u ambijentu stećaka koja je privukla brojne posjetitelje.

Nažalost, u Borovskom su zabilježeni i negativni primjeri – stećci ugrađeni u bunare i temelje kuća, što pokazuje nisku svijest o kulturnoj vrijednosti ovog nasljeđa.

Rašić je istaknuo kako su obavljena i sondažna arheološka iskopavanja kojim nisu detektirani humanoidni ostatci kao ni pripadajuća grobna arhitektura.

Asistent na Studiju povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Toni Barać naglasio je kako je riječ o jedinom simpoziju o stećcima, a koji se održava već pet godina.

Pronaći neotkrivenu i neevidentirana nekropolu je težak, zahtjevan i mukotrpan posao jer su uglavnom takve lokacije na zabačenim mjestima.

Adisa Lepić, viša kustoskinja Zemaljskog muzeja BiH, kaže da su stećci koji se nalaze u posjedu ZMBiH uglavnom postavljeni ispred muzeja, te u Botaničkoj bašti.

Pozvan je Zavod za zaštitu kulturnih spomenika i njenog direktora Borisa Traparu da pošalje nadležnu inspekciju da se ova nekropola zaštiti.

Danas se stećci općenito smatraju srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima, ali postoji duboka rasprava oko njihovog porijekla.

Glasnogovornik MUP-a HNŽ Ljudevit Marić kazao je da je na licu mjesta napravljen očevid, mjesto osigurano, a ''da vlasnik nema rješenje da na toj parceli postoji kulturno-povijesna baštin''.

Nekako su nam tu na vidiku i ne obraćamo pažnju na sve to. Ali, to je identitet, odnosno osobna iskaznica svakog Bosanca i Hercegovca.

Riječ je o pokretnoj izložbi na kojoj su prezentirane umjetničke fotografije stećaka s lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Nesavjesni ljudi su stećke nosili i ugrađivali ih u temelje štala i kuća, u čemu ih nitko nije sprječavao.

Na lokalitetu nekropole Dugo polje postavljen je cjelokupan set opreme koji uključuje table i informativne panele, klupe, kante za smeće, setove klupa sa stolom i nadstrešnicom te solarna rasvjeta...