Rezultati po tagu: ratni zločin

Ljuba Mamuzić, majka podnositelja, ubijena je 29. kolovoza 1991. godine. Nakon što su podnositelji podnijeli zahtjev za mirno rješenje spora u građanskom postupku radi naknade štete, domaće vlasti su prvi put dobile informacije o njenom stradavanju.

Posebna pažnja posvećena je slučajevima nestanka generala HVO-a Vlade Šantića, masakru u Briševu, predmetu “Buna – Gubavica”, kao i zločinima u Grabovici i na Stipića livadama.

Predstavnici braniteljskih stradalničkih udruga će tražiti odgovore zbog desetina neprocesuiranih ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima.

“Nemamo nikakvo objašnjenje zbog čega nije došao optuženi. Ne znamo jesu li mjere prekršene”, kazao je Tomić.

U filmu svjedoče logoraši iz više mjesta u Hrvatskoj i BiH, među kojima i Duvnjaci zarobljeni na Kupresu 1992. i odvedeni u kninski logor.

"Jedan pripadnik HVO-a počeo je da bježi prema šumarku. Na nečiji poziv: 'Pucajte!', mi smo pucali, nas deset-petnaest", prisjetio se svjedok.

Dževad Mlaćo optužen je da je naredio ubojstva hrvatskih zarobljenika, dok se Selmu Cikotiću stavlja na teret da nije spriječio mučenja i ubojstva te odvođenje zarobljenika na prisilne radove na bojišnici.

32. obljetnica masakra u Hudutskom kod Rame, gdje su postrojbe Armije BiH 1993. ubile 22 zarobljena HVO vojnika i dvoje civila.

Žrtve su ubijene u jutarnjim satima 14. rujna 1993. godine tijekom brutalnog napada pripadnika Armije BiH u sklopu operacije "Neretva 93".

Za zločin u Uzdolu na osam godina zatvora 2021. godine pravomoćno je osuđen jedan od nižih zapovjednika Armije BiH Enver Buza.

Među njima je bila četverogodišnja djevojčica Mladenka Zadro, dok je najstarija žrtva bio 87-godišnji Marko Marić.

Zarobljeni pripadnici HVO-a i radnoga voda, među kojima je bio i maloljetni Žarko Stojak, dvedeni su živi, a tek nakon dva mjeseca saznalo se za njihovu tragičnu sudbinu.

Udruga žrtava i svjedoka genocida uputila je službeni zahtjev komunalnim poduzećima u Gradišci i Gacku da hitno uklone murale s likom pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Komemoraciji i polaganju vijenaca nazočili su mještani obližnjih sela te predstavnici općinske vlasti.

Policija Srbije uhitila dvije osobe zbog sumnje da su 1999. na Kosovu počinile ratni zločin protiv civila srpske nacionalnosti u Orahovcu.

Policijski službenici pod nadzorom tužitelja poduzimaju mjere i radnje u skladu sa Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima...

Iako mu nije bilo dopušteno nazočiti sjednici i unatoč borbi koja je trajala čak trinaest godina, preživjeli svjedok zločina i predsjednik Udruge "Osmica", Ivan Garić, izrazio je zadovoljstvo današnjom odlukom.

Presuda je nepravomoćna i na nju je dopuštena žalba Vrhovnom sudu Republike Srpske.

Vijeće je ranije zaključilo da je van razumne sumnje dokazano da je 14. srpnja 1993. udario Admira Kaplana bajonetom i kundakom, kao i da mu je zasjekao uho.

Iz Bugojna je 1993. godine protjerano oko 15.000 Hrvata, njih 311 je ubijeno, a više od 2.000 prošlo je kroz zatočeništva i torture u logorima Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Ministar je upozorio i na simboličku razinu brisanja hrvatskog identiteta u gradu budući da su preimenovane sve prijeratne ulice, uklonjena su imena znamenitih Hrvata.

U toj krvavoj agresiji, pripadnici srpskih vojnih postrojbi, vojske Republike Srpske i paravojnih snaga, ubili su najmanje 67 Hrvata.