Rezultati po tagu: ratni zločin

Lažetić je optužen da je neutvrđenog dana u lipnju 1992. godine, u podrumu ''Samačkog hotela'' Teromelekrtane Gacko, fizički zlostavljao civile bošnjačke nacionalnosti.

Specijalna savjetnica ovo smatra važnim korakom ka afirmiranju priznavanja presuda međunarodnih sudova i protivljenja revizionizmu, negiranju, ili veličanju ratnih zločinaca.

Predsjedavajući Sudskog vijeća Duško Popić je obrazlažući presudu rekao da Sud, detaljnom analizom dokaza, nije mogao doći do pouzdanih saznanja o činjenicama vezanim za ranjavanje Amira Salkovića.

Prvostupanjskom presudom je Milanović oslobođen optužbi da je kao suizvršitelj u srpnju 1993. u logoru "Gabela" u Čapljini nečovječno postupao i ponižavao civila bošnjačke nacionalnosti.

Iz Suda su naveli da je na Općoj sjednici doneseno rješenje kojim se zahtjev Ališpagine Obrane za izuzeće predsjedateljice Vijeća Željke Marenić odbija kao neosnovan.

Ročište na kojem je planirano da se Nukić izjasni o krivnji zakazano je za četvrtak, 4. travnja.

Kako je iz Tužiteljstva BiH ranije objavljeno, njih petorica se terete da su krajem srpnja 1992. godine planirali i sudjelovali u oružanom topničkom i pješadijskom napadu na nebranjeno selo Briševo.

Tužiteljstvo BiH, kako je navedeno u optužnici, planira u tijeku dokaznog postupka, navode optužnice dokazivati pozivanjem četiri svjedoka.

Predsjednik HRS-a, Slaven Raguž, je rekao kako bi na stotinjak stranica mogli stati svi neprocesuirani zločini.

Na statusnoj konferenciji je predsjedavajuća Sudskog vijeća Tanja Curović pojasnila da je Obrana 11. ožujka zatražila da se odgodi početak suđenja kako bi mogla da se upozna s obilnim dokaznim materijalom.

Nakon što je izrečena prvostupanjska presuda, Tužiteljstvo BiH je zatražilo da im se odrede mjere zabrane putovanja i napuštanja boravišta.

Trideset godina nakon ubojstava i progona Hrvata Bugojna, Tužiteljstvo BiH je u prosincu 2023. za te zločine optužilo Mlaću i Cikotića te nekadašnjeg časnika Armije BiH Tahira Granića.

Optuženi su proglašeni krivim za zlostavljanje civila i ratnih zarobljenika u improviziranom zatvoru koji je bio smješten u bivšem hotelu ''Radoč'' u Bužimu od studenog 1994. do kolovoza 1995. godine.

Svjedok Damir Miskin se prisjetio da je ispred škole u Zijemlju vidio dosta vojske, a za stolom su sjedili Božo Došlo i Dragan Đurđić. Miskin je kazao da je s još nekoliko osoba poslan na lokalitet Teleće Lastve kako bi čuvali liniju.

Belgija je odbila izručiti BiH Željka Pudića, bivšeg vojnika HVO-a. Sumnjiči ga se za zločine nad civilima u Derventi.

U gotovo 30 godina pronađena su tijela osmorice Bugojanaca, a posljednja četiri ekshumirana su na Rostovu u ljeto 2020. godine.

U Mostaru je nastavljeno suđenje Esi Raziću koji je optužen za ubojstvo dva pripadnika HVO-a Ivice Bunoze i Martina Markovića, na brdu Kvanj kod Mostara 1993. godine.

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) o Odobašićevom uhićenju obaviješteno je od Interpola.

Novi branitelji Zulfikara Ališpage - Alen Nakić i Vedad Kolašinac su na ročištu obrazlagali razloge zbog kojeg bi sutkinja Željka Marenić, prema njima, trebala biti izuzeta iz ovog postupka.

Svjedok Džemal ćatić je rekao da su ih na putu prema Telećoj Lastvi zarobili vojnici i odveli u školu u Zijemlju. Rekao je da su oca i dvojicu muškaraca izvodili i tukli.

Dokazni postupak protiv optuženog Ese Razića, nastavljen je svjedočenjem Roberta Repca i Nedjeljka Pehara.

U studenom 2017., Ćorić i još petorica bivših dužnosnik Herceg-Bosne osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora za zločine počinjene u BiH.

Suđenje Esi Raziću nastavljeno je svjedočenjem dva svjedoka Tužiteljstva HNŽ-a.