Rezultati po tagu: Izborni zakon

''Imamo praktično tri skupine pitanja o kojima bi se trebalo izjasniti. Prije svega oko provedbe, odnosno implementacije Odluke Ustavnog suda u predmetu ''Ljubić'', ali ne samo te.''

Glavni čvor u odnosima u Federaciji BiH, Izetbegović vidi između probosanskih i probošnjačkih stranaka s jedne strane i HDZ-a, koji tvrdi da većinski, brojniji narod, bira predstavnike, manjem, odnosno hrvatskom narodu.

Tema BiH, a posebno izbornog zakona, za koju mnoge države nemaju sluha, u posljednje je vrijeme dobila pozornost i Njemačke.

Izborni zakon do sada je mijenjan više od 20 puta, ali time nisu riješeni suštinski problemi izbornog procesa.

Iz HNS-a poručuju da legitimno predstavljanje, ukoliko nije koncizno ustavno i zakonodavno koncipirano i u potpunosti regulirano, doista može biti još jedno od dodatnih sredstava diskriminacije kakva je trenutno na snazi u političkom sustavu BiH.

Izetbegović je naveo da se nada se da će izneseni stavovi Njemačke biti okvir za djelovanje novog Visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Prevladavanje etničkih podjela u zemlji bi trebao biti vodeći politički cilj u rješavanju pitanja Sejdić-Finci, ističe se u dokumentu.

''Mišljenje europskih parlamentaraca jeste još jedan snažan dokaz da se presudom u slučaju Ljubić manipuliralo sa ciljem ostvarivanja političkih ciljeva koji su izvan dometa te presude''

''Bit će nam svima lakše kada prihvatimo formulu ravnopravnosti triju naroda'', rekao je Čović i dodao da je bošnjačka strana svjesna opasnosti poteza koje povlači.

Šef Kluba srpskog naroda u Domu naroda Sredoje Nović rekao je kako ga u ovom zakonskom aktu posebno brine zamrzavanje mandata, kao i pitanje takozvanih "preletača".

Čolak je rekao kako su bile jasne poruke bošnjačkih političkih stranaka…

''Izborni zakon se lako mijenja natpolovičnom većinom u dva doma. Rok je što se mene tiče konačan 17. 6.'', kazao je Čović.

Zapravo je Komšić dobio zanemariv udio glasova među Hrvatima. Ne samo da ga ne smatraju svojim predstavnikom, već su ga u općinama s većinskim hrvatskim stanovništvom čak proglasili nepoželjnim…

Veleposlanici su na sastanku pozdravili rad i napore koje je uložilo Središnje izborno povjerenstvo BiH u provedbi Lokalnih izbora u 2020. godini, pod izuzetno teškim okolnostima.

Članovi vodstva Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH pozvali su predstavnike međunarodne zajednice da pomognu postizanju dogovora o izmjeni Izbornog zakona...

Džaferović je rekao da će se formirati interresorna radna grupa u Parlamentu BiH i ''neka tamo sjednu svi politički akteri, a ne samo SDA i HDZ, i neka se traži rješenje''.

Lideri u BiH obavezali su se na ove ciljeve i važno je da ne izgube iz vida ovu priliku i ne sputavaju napredak zemlje, napomenuto je.

Čović je, kako se navodi, izdvojio i zadovoljstvo održanom međunarodnom znanstvenom konferencijom u Neumu.

''Dosadašnje izmjene izbornog zakona su zanemarivale interese građana birača i više su su bile povlađivanje političkim strankama.''

Poručeno je kako je ova neizborna godina prilika za BiH da omogući svim građanima da budu izabrani i da ta prilika ne smije biti propuštena.

"Predložit ću i smatram da iz Republike Srpske u jednoj osobi treba birati člana Predsjedništva BiH i predsjednika RS i da predsjednik RS po automatizmu bude član Predsjedništva", kazao je Dodik.

Čovićeva je teza da SDA pokušava zaustaviti postizanje dogovora inzistiranjem na tome da se prije izmjena izbornog zakona mora popuniti vlada Federacije BiH, kao i entitetski Ustavni sud.

Izetbegović je rekao kako su se građanski orijentirane stranke razvile skoro isključivo na teritorijama koje dominantno nastanjuju Bošnjaci, i gdje je dominantna SDA.