Ingemar Stenmark - jedan od onih koje je i danas teško dostići

Na današnji dan prije 70 godina, 18. ožujka 1956. u Joesjöu je rođen Ingemar Stenmark, jedan je od najpoznatijih i najuspješnijih alpskih skijaša u povijesti.

Proglašen je i ponajboljim švedskim športašem 20. stoljeća. Prema Švedskom sportskom savezu (šved. Svenska Idrottsakademin), druga je osoba svih vremena po važnosti za švedski sport, poslije Björn Borga.

Stenmark je počeo skijati kao petogodišnji dječak, a već s osam godina postao je prvak Švedske u konkurenciji najmlađih skijaša. Njegova ljubav prema skijanju odvajala ga je od drugih, a odlučnost da bude najbolji bila je vidljiva od samog početka.

U Ternebiju, mjestu gdje je proveo veći dio života, Stenmark je imao idealne uvjete za razvoj svojih skijaških vještina. Gradić je okovan snijegom i ledom veći dio godine, što mu je omogućilo da skija od jutra do sutra.

Bio je poznat po strategiji na stazi. Rijetko je vodio nakon prve vožnje, njegova taktika bila je da iskoristi bolju stazu u drugoj vožnji i tako nadoknadi eventualne gubitke iz prve. Imao je sjajnu tehniku i izvanrednu koncentraciju, što ga je činilo gotovo nepogrešivim u drugim vožnjama.

Pobijedio je na više utrka Svjetskog kupa nego li bilo koji drugi skijaš ukupno 86 puta (prvi sljedeći je Hermann Maier s 54 pobjede). Više pobjeda ima skijašica Mikaela Shiffrin. Ukupan broj utrka je bio bitno manji kroz sezonu, što dakle jasno pokazuje superiornost kojom je Stenmark vladao svjetskim skijanjem.

Vrijedna spomena je i utrka veleslaloma u Jasni 1979. kad je pobijedio razlikom od 4,06 sekunda ispred drugoplasiranog. Utrke spusta nije vozio osim za kombinaciju.

Sudjelovao je na tri olimpijade. Zanimljiva je i činjenica da je bio prvi susjed obitelji koja će kasnije dati drugo veliko ime u alpskom skijanju, Stigu Strandu.

Osim sjajnih sportskih dosega Stenmark je bio posebno cijenjen zbog mirnog karaktera i nekonfliktnog džentlmentskog držanja naizgled u suprotnosti s očitim pobjedničkim mentalitetom.

U skijanju je pak ostavio dubok trag i utjecaj na generacije alpskih skijaša i trenera, jer je njegovo demonstriranje tzv. prijestupne skijaške tehnike dovedeno gotovo do savršenstva.

Pobijedio je ukupno tri puta, i to za redom, u generalnom poretku Svjetskog kupa (1976. – 1978.). Uspio je pobijediti u svim utrkama slaloma u jednoj sezoni u dva navrata: 1977./78., (7 pobjeda od 7 utrka) te 1978./79. (10 od 10). Sezone 1979./80. pobijedio je u 10 od 11 veleslaloma.

Uključujući Svjetski kup, FIS Svjetska prvenstva i natjecanja na Zimskim olimpijskim igrama Stenmark je ostvario sljedeće podvige:

1. mjesto: 92 puta;
2. mjesto: 45 puta;
3. mjesto: 28 puta;
4. mjesto: 10 puta;
5. mjesto: 13 puta;
6. mjesto: 10 puta;
7. mjesto: 8 puta;
8. mjesto: 7 puta;
9. mjesto: 5 puta;
10. mjesto: 4 puta.

Zabranjen mu je nastup na Olimpijskim igrama 1984. godine u Sarajevu zbog optužbi za profesionalizam, tako da nije mogao braniti zlato osvojeno četiri godine ranije. Već 1988. godine mu je ponovno dopušten nastup na OI, tada već na zalazu karijere.

Njegov karakter bio je jedan od razloga što je bio toliko cijenjen u skijaškom svijetu. Bio je miran i tih, bez ikakvih afera ili kontroverzi, što je bilo u kontrastu s njegovim očitim pobjedničkim mentalitetom.

Bio je veliki uzor i za svoje rivale, kao što su Bojan Križaj i Phil Mahre, koje je često spominjao kao one koji ga nadahnjuju da bude još bolji.

Što se tiče medijskih nastupa, na pitanja novinara često je odgovarao samo jednom riječju, zbog čega je dobio nadimak Silent Swede, odnosno Tihi Šveđanin. U skladu sa svojim karakterom, danas vodi povučen život.

Nakon završetka karijere vratio se u svoj Ternebi, gdje je otvorio prodavaonicu skijaške opreme. (Izvor: Wikipedia)