Zabrinjavajući podaci za bh. nogomet: Najmanje domaćih trenera u regiji

Samo tri domaća trenera vode klubove u WWin ligi Bosne i Hercegovine, dok je čak sedam klupa povjereno stručnjacima iz inozemstva. Usporedba s ligama u susjedstvu otvara pitanje položaja i povjerenja u domaću trenersku struku.

WWin Bosne i Hercegovine nalazi se na začelju regionalne ljestvice kada je riječ o zastupljenosti domaćih trenera. Prema dostupnim podacima, samo tri od deset klubova u najvišem rangu bh. nogometa vode domaći stručnjaci, što čini svega 30 posto. Kao što je poznato, trenutačno u Wwin ligi rade: 

• Simon Rožman — HŠK Zrinjski Mostar (Slovenija)

• Zoran Zekić — FK Sarajevo (Hrvatska)
• Perica Ognjenović — FK Sloga Doboj (Srbija)
• Bojan Krulj — FK Radnik Bijeljina (Srbija)
• Marijo Tot — NK Široki Brijeg (Hrvatska)
• David Muslera Rodríguez — FK Željezničar Sarajevo (Španjolska)
• Damir Milanović - FK Velež Mostar (Hrvatska)

Od domaćih stratega tu su Vinko Marinović - Borac Banja Luka, iako je i on rođen van BiH, Bojan Regoje - NK Čelik Zenica, te Bojan Puzigaća - BSK Banja Luka. 

Situacija je znatno drukčija u susjednim zemljama. U Srbiji čak 12 od 14 klubova ima domaćeg trenera, odnosno njih 85,7 posto. Slovenija je na 70 posto, sa sedam domaćih stručnjaka među deset klubova, dok je Hrvatska na 50 posto, s pet domaćih trenera u deset prvoligaša.

Usporedba s regionalnim ligama

Podaci o broju stranih trenera dodatno naglašavaju razliku između Premijer lige BiH i ostalih promatranih natjecanja.

U Bosni i Hercegovini sedam od deset klubova vodi strani trener. Među njima su trojica iz Hrvatske, a po jedan iz Srbije, Slovenije, Španjolske i Argentine.

U hrvatskom HNL-u pet je stranih trenera, a dolaze iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Urugvaja, Španjolske i Argentine.

Srpska Superliga ima dvojicu stranih stručnjaka – jednog iz Bosne i Hercegovine i jednog iz Hrvatske. U slovenskoj Prvoj ligi tri su strana trenera, iz Sjeverne Makedonije, Španjolske i Bugarske.

Prema navedenim podacima, upravo je Premijer liga BiH natjecanje s najvećim udjelom stranih trenera među četiri promatrane lige.

Gdje je mjesto domaćim trenerima?

Ovi podaci otvaraju važno pitanje o položaju domaćih nogometnih stručnjaka u Bosni i Hercegovini. Dok klubovi u regiji u većoj mjeri priliku daju trenerima iz vlastitih sredina, bh. klubovi sve se češće odlučuju za stručnjake iz inozemstva.

Angažiranje stranih trenera samo po sebi nije problem. Razmjena znanja, različiti nogometni pristupi i međunarodno iskustvo mogu pridonijeti razvoju klubova i lige. Međutim, kada domaći treneri čine tek 30 posto ukupnog broja, opravdano je postaviti pitanje dobivaju li dovoljno prilika i postoji li sustavna strategija razvoja domaće trenerske struke.

Dodatnu raspravu otvara i odluka Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine prema kojoj se igrači iz regije mogu registrirati kao domaći igrači. U kontekstu takve odluke, mali broj domaćih trenera još više privlači pozornost i potiče pitanje postoji li ravnoteža između načina na koji se tretiraju igrači i prilika koje dobivaju domaći stručnjaci.