Ovdje će se igrati svjetsko prvenstvo: Svjetska prijestolnica čeka veliko finale

New York je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu. Kao grad u kojem se nalazi sjedište Ujedinjenih Naroda, New York je središte za međunarodne poslove, po mnogima i kulturno sjedište svijeta.

Često se koriste nazivi New York City ili The City of New York kako bi ga se razlikovalo od istoimene države New York koje je ovaj grad dio.

Prema popisu stanovništva SAD-a iz 2010. godine, 8,17 milijuna ljudi živi na prostoru od 790 km četvornih,što New York čini najgušće naseljenim gradom Sjedinjenih država. U New Yorku se govori više od 800 jezika, pa je i grad s najvećom jezičnom raznolikošću u svijetu. Naseljenost metropolitanskoga područja New Yorka najviša je u SAD-u i procijenjena je na 18,9 milijuna stanovnika.

New York je osnovan 1624. godine kao pogranično trgovačko sjedište za koloniste iz Nove Nizozemske, a 1626. godine nazvan je Novim Amsterdamom. Grad i njegova okolica došle su pod upravu Engleza 1664. godine, a grad je promijenio ime u New York. New York bio je glavni grad SAD-a od 1785. do 1790. godine, a najveći je grad SAD-a od 1790. godine.

Pet u jedan

Smješten oko jedne od najvećih svjetskih luka, New York se sastoji od pet okruga od kojih svaki predstavlja jednu državnu županiju. The Bronx, Brooklyn, Manhattan, Queens i Staten Island – ujedinjeni su u jedan grad 1898. godine.

New York leži na istočnoj obali SAD-a u saveznoj državi New York, na ušću rijeke Hudson i na East Riveru, prosječno šest metara iznad razine mora. Na suprotnoj, zapadnoj obali Hudsona, nalazi se Jersey City u susjednoj državi New Jersey.

Grad se nalazi u zoni umjerene klime. Prosječna je godišnja temperatura 12,5 °C. Najtopliji je mjesec srpanj s prosječnih 24,7 °C, a najhladniji siječanj s –0,4 °C. Zanimljivo, najviše oborina padne u srpnju, prosječno 104 mm, a najmanje u siječnju, 81 mm.

Foto: Britanica / New York

Da ne bi Valonaca

Na južnom kraju otoka Manhattan osnovala je 1615. Nizozemska istočnoindijska kompanija svoju kolonijalnu postaju. Godine 1625. ovdje se naselilo tridesetak valonskih obitelji, a naselje je dobilo ime Novi Amsterdam i postalo glavni grad kolonije Nove Nizozemske.

Godine 1647. Nizozemska zapadnoindijska kompanija za upravitelja je postavila Peteau Minuita. Tijekom njegova sedamnaestogodišnjeg mandata na mjestu guvernera izgrađena je prva bolnica, zatvor i škola i obrambeni zid po kojemu je ime dobila ulica Wall Street. Godine 1664. grad je osvojila Engleska i u čast kraljevog brata, vojvode od Yorka, preimenovala ga u New York. 1673., tijekom trećeg englesko-nizozemskog rata.

Tijekom Američkog rata za neovisnost, u gradu se kratko vrijeme nalazio stožer Georgea Washingtona. Zauzeli su ga Britanci, pod čijom je vlašću bio sve do 1783. i britanskog priznanja američke neovisnosti. Od 1788. do 1790. New York je bio glavni grad SAD-a, a George Washington u njemu 1789. prisegnuo kao prvi predsjednik.

Početkom 19. stoljeća grad sve brže raste. 1811. godine urbanisti odlučuju cijeli otok Manhattan, koji je tada bio izgrađen samo na svom južnom kraju, prekriti pravokutnom mrežom ulica. Jedina je iznimka bio i ostao čuveni Broadway.

Prekretnica u povijesti grada bila je izgradnja kanala Erie godine 1825. Njime je New York povezan sa sjevernoameričkim Velikim jezerima, a time i sa Srednjim zapadom i preko noći pretvorio se u najveću luku američke istočne obale.

Godine 1898. pet se četvrti (five boroughs): Manhattan, Brooklyn, Richmond (Staten Island), Queens i Bronx, ujedinjuju se u Veliki New York. Pet četvrti imaju i danas određeni stupanj samouprave, a njihovi stanovnici osjećaju pripadnost svom dijelu grada.

Svjetska metropola

Grad godišnje posjeti oko 50 milijuna turista pa su njegovi predjeli i znamenitosti postali izuzetno popularni. Times Square, koji se naziva i „svjetskim raskrižjem”, osvjetljeno je središte kazališta na Broadwayu, jedno od najprometnijih raskrižja za pješake na svijetu i središte svjetske industrije zabave.

Financijsko središte New Yorka na Wall Streetu de facto je financijsko središte cijeloga svijeta i dom Newyorške burze, najveće svjetske burze. U gradu se nalaze mnoga sveučilišta i fakulteti uključujući Sveučilište Columbia, Državno sveučilište u New Yorku i Sveučilište Rockfeller.

U New Yorku se nalaze brojne arhitekturne znamenitosti, 500 galerija, oko 150 muzeja, više od 100 kazališta, brojne robne kuće i oko 17 000 restorana. Na južnom i središnjem dijelu Manhattana prevladavaju neboderi. Trokutasta zgrada Flatiron, izgrađena 1902. godine, neslužbeno je prvi svjetski neboder. Najviši neboder u gradu i jedna od najposjećenijih svjetskih znamenitosti s 3,5 milijuna posjetitelja godišnje je Empire State Building, dovršen 1931.

Najpoznatiji vjerski objekti u gradu su: katolička Katedrala svetog Patrika dovršena 1879., tada najviša gradska građevina, zatim episkopalna (anglikanska) Katedrala svetog Ivana apostola (St. John the Divine) započeta 1892., Crkva svetog Trojstva u srcu Wall Streeta, Ujedinjena sinagoga konzervativnog Judaizma, te Katedrala Armenske apostolske crkve.

Zaštitni znak New Yorka je Kip slobode izgrađen 1886. na Otoku slobode (Liberty Island, službeno dio države New Jersey) južno od Manhattana. Poznate građevne su i glavni newyorški kolodvor, Brooklynski most, poznata športska dvorana Madison Square Garden, te koncertna dvorana Carnegie Hall. Na obali East Rivera nalazi se kompleks zgrada u kojem je sjedište Ujedinjenih naroda.

East Rutherford, New Jersey

East Rutherford je američki grad smješten u okrugu Bergen u sjeveroistočnom dijelu savezne države New Jersey. Grad je prema popisu stanovništva iz 2000. godine imao 8.716 stanovnika. 

Kapacitet: 82.500 gledatelja

Izgrađen: 2010. godine

Utakmica: 8 (5+3)

Stadion MetLife za potrebe Svjetskog prvenstva zvat će se New York arena.

MetLife Stadium je višenamjenski stadion u Meadowlands Sports Complexu u East Rutherfordu,u saveznoj državi New Jersey, 8 km zapadno od New York Cityja. Otvoren je 2010. godine, a njegova izgranja koštala je oko 1,6 milijardi dolara. Bio je to tada najskuplji stadion u SAD-u. Dom je New York Giantsu i New York Jetsu.

Na ovom će se stadionu odigrati čak 8 utakmica Svjetskog prvenstva i to 5 u grupnoj i 3 u eliminacijskoj fazi. Stadion će ugostiti finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.