Ovdje će se igrati Svjetsko prvenstvo: Ciudad Di Mexico, metropola zadivljujuće povijesti i veličine

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. godine bit će prvo u povijesti koje se održava u tri države, Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku i Kanadi. Turnir će se igrati na 16 stadiona u isto toliko gradova, od suvremenih američkih arena do tradicionalnih nogometnih zdanja u Meksiku. Bljesak donosi priče o svakom od njih.

Najveći grad "svih Amerika"

Ciudad de México (eng. Mexico City), najveći je i glavni grad Meksika, ujedno i istoimena savezna država.

Područje metropole smatra se najbrže rastućim na zemlji. Početkom 2020. godine imao je 9.209.944, a ukupna gradska aglomeracija 22.804.515 stanovnika. Najveće je to urbanim područje u Amerikama i peto u svijetu.

Mexico City političko je gospodarsko i kulturno središte kao i najvažniji prometni čvor zemlje s brojnim sveučilištima, kazalištima, muzejima i građevinskim spomenicima i, što je najvažnije, brojnim povijesnim znamenitostima.

Grad je smješten na južnom kraju prostrane Meksičke doline koja se nalazi na prosječno 2.308 m nadmorske visine i s tri je strane okružena brdima. Među njima vulkanima blizancima Popocatépetl i Iztaccíhuatl, te Sierra Nevadom.

Klima

Zahvaljujući visokom položaju, grad se nalazi u području umjerene klime. Oko podneva je jako vruće samo između travnja i lipnja. Od listopada do svibnja je sušno, a od lipnja do rujna kišno razdoblje kad kiša pljušti uglavnom kratko i snažno.

Foto: Arhiva / Mexico City, najveći grad "svih Amerika"

Prosječna godišnja temperatura je 16,5 °C. Najtopliji mjesec je svibanj s prosjekom od 18,6 °C, a najhladniji prosinac i siječanj s 13,8 °C. Najveća količina kiše padne u kolovozu, a najmanje u siječnju.

Blizina Vulkana i močvarno tlo na kojemu je izgrađen, svakodnevno gradu prijete smogom. Ciudad de México nalazi se na području ugroženom potresima. Potresi manjeg i srednjeg intenziteta su redovni.

Povijest

Grad je utemeljen 1325.godine kao Tenochtitlan na otoku u jezeru Texcoco. Kako nije bilo dovoljno zemlje za obrađivanje, gradili su splavi na koje bi nasipali zemlju i uzgajali cvijeće i povrće. Otoke, splavi i obalu povezali su nizom nasipa koji su korišteni za reguliranje vodostaja. Grad na otocima je uskoro imao više od 13 km². Ostaci Tenochtitlana jedna su od najvećih svjetskih povijesnih atrakcija.

Do grada su 1519. stigli Španjolci predvođeni Hernanon Cortesom, i uništili grad. Španjolci su uništavali svaki trag kulture Azteka i gradnjom crkvi i palača na mjestima njihovih hramova i zgrada pokušali uništiti i sjećanje na nju. Isušili su najveći dio jezera Texcoco i odavde krenuli u osvajanja daleko na sjever.

Španjolska kolonijalna vlast trajala je punih 300 godina, a Meksiko je dobio neovisnost 1821. godine.

Grad se polako širio izvan područja isušenih jezera. 1968. godine je broj stanovnika prešao 6 milijuna, a godišnji rast od 7% nije bilo moguće slijediti ni gradnjom kuća, niti si je većina pridošlica mogla to priuštiti, niti je infrastruktura mogla rasti takvim tempom.

Znamenitosti

Povijesna jezgra grada je Ustavni trg ili Zocalo koji se nalazi na mjestu gdje je nekada bila palača Astečkog vladara Montezume II. (1465. – 1520.). Okružen je objektima sagrađenim između 1573. i 1792. god. Povijesno središte grada Meksika je od 1987. god. na UNESCOvom popisu svjetske baštine. Metropolitanska katedrala Mexico Cityja je najveća i najstarija katedrala u Americi.

Pored njih u gradu se nalaze još dva spomenika svjetske baštine, Casa Luis Barragán i Ciudad Universitaria, koji su zasebno upisani kao jedinstvena djela moderne arhitekture u kojima su spojene težnje internacionalnog stila i tradicijske meksičke umjetnosti.

Foto: Arhiva / teotihuacan, beskrajno graditeljsko blago staro više tisućljeća

Teotihuacan su iskopine ostataka grada s ogromnim piramidama, oko 40 km sjeveroistočno od grada Meksika. To su ostatci vladajuće kulture "klasičnog" razdoblja prethodnika aztečkog carstva. Tu je živjelo oko 300.000 ljudi, a Teotihuacan je sa svojih 75 hramova i 600 radionica vjerojatno bio najmoćnije ljudsko naselje pretkolumbovskog razdoblja.

Oko 200. pr. Kr. sagrađene su njegova najvažnija obilježja, Sunčeva piramida (najveća u Americi), Mjesečeva piramida i Avenija mrtvih. Grad pokriva 23 km², od čega samo ceremonijalni centar ima 4 km². Piramide su tako divovske, da ih se prije iskapanja smatralo brdima.

Kulturna ponuda

Kazališna scena u gradu je vrlo razvijena sa širokom lepezom suvremenih dramatičara. Jedan od najpoznatijih i najvažnijih kulturnih centara u srcu grada je 1934. dovršeni Palacio de Bellas Artes (palača lijepih umjetnosti).

U gradu postoji niz muzeja od kojih svakako treba spomenuti Museo Nacional de Antropologia (Nacionalni antropološki muzej) s najvažnijom zbirkom pretkolumbovske baštine Meksika koju se smatra jednom od značajnijih zbirki te vrste na svijetu.

Meksiko je u svijetu poznat po svojoj glazbenoj tradiciji. Grad je prepun glazbenih događanja. Na trgu Garibaldi svaki dan se okupljaju stotine glazbenika koji sviraju glazbu marijačija.

Estadio Azteca

Estadio Azteca kultni je stadion, mjesto radnje Maradonine "the" utakmice protiv Engleza na SP-u 1986. godine. Na njemu će biti otvorenje Mundijala. Smješten je na visini od 2200 metara, pa će predstavljati izazov za igrače zbog manjka kisika i vjerojatno velikih problema sa zagađenjem. Na njemu će se igrati čak pet utakmica.

Foto: Arhiva / Estadio Azteca, kultni stadion, mjesto radnje Maradonine "the" utakmice protiv Engleza na SP-u 1986. godine

tip stadiona: otvoreni, prirodni terenrhiva

kapacitet: 72.766 gledatelja

otvoren: 1966. godine

klima: 24 Celzijeva stupnja u lipnju

vremenska razlika: -8 sati