Četiri gola zabili, bez klasične špice!

Ajax se vratio. Na oduševljenje ne samo njegovih navijača, već i onih ljubitelja pravog, lijepog, atraktivnog, efikasnog nogometa. Ajax koji je čini se opet posložio momčad koja bi mogla dati jedan novi pečat europskom nogometu. Baš kao što je to ovaj klub napravio sedamdesetih, osamdesetih ili u prvoj polovini devedesetih.

Prvo je bila ona Cruyffova momčad, nedodirljiva tri godine zaredom, koju su s klupe vodili prvo Rinus Michels pa Ștefan Kovács. Kasnije je došla ona koju je vodio baš Cruyff a koja će osvojiti Kup Kupova 1987. godine. Igrali su Rijkaard, Winters, Wouters, Rob Witschge, Bergkamp i naravno Van Basten. A onda je Louis van Gaal napravio momčad koja će prvo uzeti Kup Uefa 1992. godine, pa kasnije i Ligu prvaka 1995. godine. 

I nije bilo dileme, uvijek su igrali lijep nogomet, atraktivan, nekada i na svoju štetu. Nikada se nisu razbacivali novcima, nikada nisu imali budžete kao oni najveći, ali nisu odustajali. Radili su na svoj način, sjajna omladinska škola, gomila talentiranih igrača. Od 1999. godine, na klupi su samo Nizozemci. Bili su Jan Wouters, Ronald Koeman, Marco van Basten, zvučna imena ali u Europi nije bili pravog rezultata. Sada je tu Erik ten Hag koji će ostati upisan kao trener čija je momčad eliminirala aktualnog prvaka Europe, trostrukog uzastopnog. I to nakon poraza u Amsterdamu. I to bez klasičnog napadača u formaciji.

Dreams DO come true! #UCL #reaaja pic.twitter.com/TOmJcGz824

— AFC Ajax (@AFCAjax) 5. ožujka 2019.

Reala koji već jako dugo vremena nije nadigran u jednoj utakmici na domaćem terenu u Europi. Jer nije bio Real bez prilika, imao ih je, ali se stekao dojam da na svaku šansu domaćih Ajax odgovora jednako tako, čak i bolje - golom. Fenomenalan je bio Tadić, lažna devetka koji je odigrao utakmicu života, Ziyech (kojeg smo još tamo prije početka SP-a prošlog ljeta hvalili) je bio razigran, baš kao i njegov kolega na suprotnoj strani David Neres. Odličan posao obavljali su Donny van de Beek, Schone, de Jong, ali i ostali.

"Ovo je vjerojatno najbolja nogometna utakmica koju sam odigrao u životu. Pobijedili smo najjaču momčad na svijetu i iznimno sam ponosan. Mislim da smo usrećili velik broj ljudi. U nogometu se samo treba opustiti i uživati u svojoj igri", pričao je nakon utakmice Dušan Tadić koji će bez obzira na to što Ajax napravio do kraja ove sezone ili u nekoj bliskoj budućnosti, teško ponoviti ovakvu partiju.

Za razliku od Reala čija je obrana bila loša, između stopera i stopera, stopera i bočnih igrača bilo je previše praznog prostora. Prostora kojeg su sjajno koristili gosti. Sredine terena kao da i nije bilo što i potvrđuje podatak od 76 pokušaja dugim loptama igrača Reala u ovom susretu. Ne treba zaboraviti niti činjenicu da je Real rano ostao bez ozlijeđenih Viniciusa Juniora, Lucasa Vasqueza, da nije bilo Ramosa, da je Marcelo na klupi, da momčad muči poslovična neefikasnosti posljednjih mjesec dana.

Zato se i jeste ponovila 2010. godina kada je Real posljednji put eliminiran u osmini finala Lige prvaka. Tada je krvnik bio Lyon, u dvije utakmice ukupnim rezultatom 2:1. Pjanić je bio strijelac gola za 1:1 u uzvratu. Ajax je posljednji put igrao četvrtfinale Lige prvaka u sezoni 2002-03. Tomasson je zabio u 91 minuti za prolaz Milana 3:2.

Brutalno iskreni nakon utakmice bili su Nacho Fernandez i Dani Carvajal. Prvi je istaknuo kako nakon ovakvog poraza klub mora nastaviti ići u nekom drugom smjeru.

- Ovako nešto nam se moralo dogoditi prije ili kasnije. Nismo navikli da se ne borimo za ništa u ovom stadiju sezone. La Liga nam je gotovo nemoguća, ispali smo iz Kupa kralja i Lige prvaka... Teška vremena.

Za Carvajala je ova sezona jednostavno usrana.

- U tjedan dana smo ostali bez tri trofeja, sve se raspalo. Ovo je usrana sezona za nas...