Čovjek zvani košarka

Nebojša Popović, Radomir Šaper, Aleksandar Nikolić i Borislav Stanković. Četvorka koja je pokrenula košarkašku priču na prostorima bivše države. Poslije rata, od terena na Kalemegdanu, pa dalje. Ljudi koji su imali viziju, koji su imali ideju, znanje ali i hrabrost.

Vizija je bila prisutna od početka

Jer trebalo je hrabrosti organizirati prvo Eurobasket 1961. godine, pa onda i Svjetsko prvenstvo u Ljubljani 1970. Nikolić je bio zadužen za struku, bio je trener, od kojeg su učili kasnije svi. Svi oni najbolji na prostoru bivše Jugoslavije ako su željeli biti najbolji. Radomir Raša Šaper bio je i profesor na tehnološko-metalurškom univerzitetu, a njegov doprinos unapređenju košarkaških pravila na međunarodnom nivou, ostaje kao jedno od njegovih najvećih nasljeđa. Nebojša Popović je stvorio košarkašku momčad Crvene Zvezde, kasnije je napravio jako puno na razvoju medija i pojave košarke u istim. Tu se prije svega misli na dolazak košarke na TV-u. A Borislav, Boro Stanković je uz Šapera obavljao veliki posao u "diplomaciji". I tada i kasnije kao prvi čovjek FIBA-e. 

- Nisam na početku ni sanjao da će košarka biti svjetski sport. U početku se uglavnom igrala samo u Americi ali je tijekom II Svjetskog rata, učešćem američkih trupa u savezničkim borbama u Europi, protiv nacističkih sila, polako počela da dolazi i do naših krajeva. Amerikanci su je nosili sa sobom i širili njen utjecaj. Danas je košarka uz nogomet, najveći sport na svijetu. Kod nas se dogodilo da smo se počeli oko košarke sakupljati. To je prvenstveno bio đački sport, studentski sport. Mi smo se znali iz škola, iz gimnazijskih klupa. Točno je da je bilo dosta velikih košarkaških imena koja su imala takvu sudbinu. U okolnostima koje su vladale u državi i kako se upravljalo državom gdje su sve aktivnosti bile pod kontrolom i vodstvom partije i ideologije, nije bilo moguće stvarati neke klanove koji bi se stvarali i koji bi išli mimo ideologije. Mogla je u to vrijeme da postoji neka vrsta pasivnog otpora, ali nevidljiva. Sigurno je i da košarka nije povezivana s bilo kakvom političkom idejom, ili nekom vrstom bunta, pojasnio je jednom prilikom Stanković.

Košarkaški diplomata

Igračku karijeru Bora je počeo u Zvezdi, pa je nastavio u Partizanu, ali su ga nekako najviše povezivali s tada jakim OKK Beogradom. Igrao je na Svjetskom prvenstvu 1950. godine, kasnije na Europskom 1953. Upravo su rezultati reprezentacije (šesto mjesto na EP) te OKK Beograd pokazali da se stvari razvijaju u pravom smjeru. Kasnije je postao prvi stranac trener koji je osvojio naslov prvaka u Italiji. 

- Uspon je išao postepeno i rekao bih da su rezultati klubova bili važniji. Crvena zvezda je imala jake rezultate u tom periodu, dok zvanična klupska takmičenja još nisu postojala. Kad je počeo Kup europskih prvaka, tu su počeli da igraju Olimpija i OKK Beograd, jer su se oni tih godina smjenjivali kao prvaci. OKK Beograd je stizao do polufinala, i to su već bili ozbiljniji rezultati, koji su nešto značili. Osjećalo se da nešto postoji, da nešto raste.

Stanković je u FIBA-u ušao 1957. godine, od 1960. godine pa narednih 15-tak godina je bio pomoćnik generalnog sekretara. Od 1974. godine je obavljao ulogu prvog čovjeka.

Izjednačiti amatere i profesionalce

Za vrijeme vladavine Bore Stankovića košarka je išla velikim koracima naprijed, a njegov želja, cilj, bilo je približiti je što više NBA ligi. Tada se prije svega pričalo o ujedinjenu amatera i profesionalaca. Krenuo je zajedno s Davidom Sternom, u organizaciju McDonald's turnira na kojima su najbolji klubovi Europe igrali protiv NBA momčadi. A onda je 1989. godine FIBA na čelu sa Stankovićem donijela odluku da više neće biti razlike između amaterske i profesionalne košarke, a napravio je zanimljiv potez. Od travnja te godine u skraćenici FIBA, posljednje slovo A više nije značilo “amateur”, od tada je postalo “association”

– Ušli smo u 21. stoljeće – rekao je tada vizionar Bora Stanković. Uskoro će nakon ove odluke košarkaši iz Europe polako početi da zauzimaju svoje mjesto u NBA ligi, na kraju 1992. godine u Barceloni će zaigrati Dream Team sastavljen od najvećih aktivnih NBA zvijezda u tom trenutku.

- Mediji u Americi nisu bili baš za tu ideju. Govorili su da ne treba to da radimo jer svijet nikada neće biti dobar kao Amerika. Mi smo vidjeli potvrdu Borine genijalne ideje kroz naredne godine, a recimo na Olimpijskim igrama u Riju 2016. smo imali 54 bivša i tadašnja NBA igrača u 12 selekcija. To najbolje opisuje koliko se košarka promijenila i koliko je moj prijatelj Bora bio veliki vizionar, pričao je godinama kasnije danas također pokojni David Stern.

Pomogao Hrvatskoj

Jednako tako Stanković je bio zaslužan što se Hrvatska pojavila kao samostalna zemlja na Olimpijadi 1992. godine. Pronašao je način, "izmislio" kvalifikacijske turnire, posljednji su se igrali skoro pred samo početak igara, pa su mogli nastupiti najbolji NBA igrači.

-Da nije bilo Bore Stankovića Hrvatska predvođena Draženom ne bi nastupila na Olimpijskim igrama u Barceloni. Osobno se založio da se pomakne datum za ždrijeb dodatnih kvalifikacija za OI, kako bi Hrvatska koja je čekala međunarodno priznanje mogla sudjelovati, zbog čega su ga mnogi iz Beograda napadali. Jako je volio hrvatske košarkaše, a pogotovo Dražena! Bora je bio veliki čovjek, pravi vizionar. On je po meni najveći čovjek u povijesti jugoslavenske košarke i tu nema diskusije, kaže legendarni Mirko Novosel.

Na sličan način je pomogao i selekciji tadašnje SR Jugoslavije da zaigra u Ateni 1995. godine na Eurobasketu. I to je pronašao neki način, neke dodatne kvalifikacije. Baš kao i u slučaju Eurobasketa dvije godine ranije. 2007. godine, u Kuću slavnih FIBA-e. Tijekom njegova mandata uvedene su i mnoge promjene u košarci što se pravila tiče; uveden je šut za tri poena, umjesto poluvremena uvedene su po uzoru na NBA ligu četvrtine, a promijenila se i dimenzija reketa te terena.

Posljednjih godina je kao umirovljenik pratio situaciju u europskoj košarci koja nikada nije bila lošija, a u jednom od posljednjih intervjua se još jednom dotakao Europe i Amerike.

- Europa se približava, ali u Europi košarka nikada neće biti ispred nogometa, u Americi je košarka izuzetno važna, bitna, zakon. Ali bi se nekada u budućnosti možda se situacija donekle promjeni, dodao je Stanković.
Stanković je rođen 9. lipnja u Bihaću, diplomirao na Veterinarskom fakultetu u Beogradu, govorio je sedam jezika.
pored košarkaške administracije, bio je prisutan u međunarodnoj sportskoj (MOK, različite sportske komisije). Od 1974. godine, dobitnik je dvadeset različitih priznanja. Preminuo je 20. ožujka u 95. godini.