Kako se Jugoslavija nekada nosila sa epidemijama: Nogomet u doba velikih boginja 1972. godine

Bila je 1972. godina i baš ožujak mjesec. Epidemija velikih boginja je zahvatila prostor bivše Jugoslavije.

Kako se kasnije pisalo, znak za uzbunu stigao je 14. ožujka 1972. godine s Kosova. Epidemija je počela u selu Danjane kod Đakovice i proširila se preko Novog Pazara na Čačak i Beograd.

Službena verzija da je bolest u zemlju unio Ibrahim Hoti po povratku s hadža na kraju nikada nije službeno potvrđena.

Hoti je preživio, prva žrtva bio je Latif Mumdžić iz sela kraj Tutina, koji je umro 10. ožujka bez prave dijagnoze. Tek kasnije je utvrđeno od velikih boginja.

''Kada smo dokazivali da li je Ibrahim bio nulti pacijent, na njegovom tijelu nismo vidjeli nikakve ožiljke od boginja. A morao ih je imati. Prije nego što je krenuo na hadž, u prosincu 1971. primio je cjepivo protiv velikih boginja, jer je tako morao po zakonu. Po njegovoj priči, razbolio se krajem siječnja i početkom veljače. Od simptoma je jedino imao groznicu'', sjeća se doktor Radmilo Petrović koji je u to vrijeme bio epidemiolog Instituta "Torlak".

Od velikih boginja u proljeće 1972. u Jugoslaviji je službeno oboljelo 175 i umrlo 35 ljudi. Strah je paralizirao dobar dio tadašnje države, jer se variola lako prenosila kapljičnim putem, epidemija je potrajala do kraja mjeseca travnja.

Naravno i tada su kompletna sportska natjecanja prekinuta na prostoru Jugoslavije, onog trenutka kada je proglašeno izvanredno stanje, sve je stalo, samim tim, zaustavljeno je u prvenstvo Jugoslavije u nogometu.

Prekid trajao od 20. ožujka do 16. travnja

Igrao se proljetni dio, koji je zaustavljen nakon 19. ožujka i 21. kola. Tada je prva procjena bila da se prvenstvo prekine na nekih 15-tak dana, ali je kasnije sve pomjereno do 16. travnja.

Zanimljivo, u toj pauzi su klubovi igrali prijateljske utakmice, čak su neke u toj "prvoj" pauzi igrane uz prisustvo gledatelja što je bilo krajnje zabrinjavajuće.

Tek nakon proglašenja izvandrednog stanje, situacija se promijenila.

19. ožujka odigrane su tri utakmice na prostoru BiH, Sloboda je slavila minimalno protiv Partizana 1:0, Sarajevo i Velež su remizirali 0:0 na Koševu, Čelik i Vojvodina na Bilinom Polju 1:1.

Nakon proglašenja izvanrednog stanja igralo se na nekim stadionima, posebno nakon što je odigravanje 23. kola prolongirano za tjedan dana.

Željezničar postao prvak

Prvenstvo je nastavljeno 16. travnja i po mnogima su rezultati iz tog 23. kola, odlučili prvaka, posebno naravno kada su u pitanju momčadi koju se tada nalazile u vrhu tablice. Zvezda je na Marakani odigrala 2:2 u susretu s Vojvodinom, kod 2:1 u samoj završnici Karasi nije iskoristio jedanaesterac, što su gosti znali kazniti iz kontre preko Nikezića.

Sa druge strane, Željezničar je uzeo dva boda u Zagrebu Dinamu, s čovjekom manje, Jelušić i Bratić su bili strijelci, Slobodan Čobo Janjuš je također skinuo jedanaesterac.

Posljednje kolo te sezone je odigrano 11. lipnja 1972. godine, Željezničar je sredio Partizan u Beogradu 4:0, čime je postao prvak Jugoslavije, pa je Zvezda ostala kratka dva boda iako je slavila na Koševu kontra Sarajeva 4:2.