Znanstvenici zabrinuti zbog problema na površini Marsa
Ljudi istražuju površinu Marsa već više od pola stoljeća. U tom vremenu sa Zemlje je na Crveni planet poslano 18 objekata u 14 odvojenih misija, kažu podaci UN-ova ureda za svemirska pitanja. Mnoge od tih misija još su u tijeku, ali tijekom desetljeća istraživanja Marsa čovječanstvo je za sobom ostavilo mnogo krhotina ljudskog podrijetla na njegovoj površini.
Sredinom kolovoza 2022. NASA je potvrdila da je njihov rover Perseverance uočio komad smeća odbačenog tijekom slijetanja. No, to nije prvi put da su znanstvenici pronašli smeće ljudskog porijekla na Marsu, a razlog je zato što ga tamo zapravo i ima puno, piše za The Conversation Cagri Kilic, postdoktorski znanstveni suradnik sa sveučilišta West Virginia koji proučava načine praćenja Marsa i Mjeseca, javlja Zimo.
Krhotine na Marsu dolaze iz tri glavna izvora: odbačene opreme, neaktivnih svemirskih letjelica i srušenih svemirskih letjelica. Svaka misija na površinu Marsa zahtijeva modul koji štiti letjelicu. Ovaj modul uključuje toplinski štit kada letjelica prolazi kroz atmosferu planeta te padobran i opremu za slijetanje kako bi mogla meko sletjeti, pojašnjava Kilic.
Letjelica odbacuje dijelove modula dok se spušta, a ti dijelovi mogu sletjeti na različita mjesta na površini planeta, dodaje Kilic.
Kad krhotine završe na tlu Marsa, mogu se razbiti u manje komade, kao što se dogodilo tijekom slijetanja rovera Perseverance 2021. godine. Ti mali komadi mogu biti razneseni uokolo zbog jakih marsovskih vjetrova, podsjeća Kilic.
Osim manjih krhotina, krajolikom Marsa razasuto je i krupnije smeće, pa je tako 13. lipnja 2022. godine rover Perseverance uočio veliku, sjajnu toplinsku deku zaglavljenu u stijenama dva kilometra od mjesta na koje je sletio. I roveri Curiosity 2012. i Opportunity 2005. također su naišli na krhotine svojih sletnih vozila, kaže Kilic.
Neaktivne i srušene svemirske letjelice
Devet neaktivnih letjelica na površini Marsa čine sljedeći izvor krhotina. Te letjelice su lander Mars 3, lander Mars 6, lander Viking 1, lander Viking 2, rover Sojourner, nekadašnji izgubljeni lander Beagle 2, lander Phoenix, rover Spirit i najnovija svemirska letjelica, rover Opportunity. No, kako su uglavnom netaknute, bolje ih je smatrati povijesnim relikvijama nego smećem, piše Kilic.
Trošenje i habanje uzimaju svoj danak na svemu na površini Marsa. Neki dijelovi aluminijskih kotača Curiosityja odlomili su se i vjerojatno su razbacani po stazi koju je taj rover napravio tijekom svojeg putovanja. Dio smeća je i namjenski, napominje Kilic, a Perseverance je ispustio svrdlo na površinu u srpnju 2021., što mu je omogućilo da zamijeni novo, netaknuto svrdlo kako bi mogao nastaviti prikupljati uzorke.
Srušene svemirske letjelice i njihovi dijelovi još su jedan značajan izvor smeća na Crvenom planetu. Najmanje dvije letjelice su se srušile, a dodatne četiri izgubile su kontakt prije ili neposredno nakon slijetanja. Sigurno spuštanje na površinu planeta najteži je dio svake misije slijetanja na Mars i ne završava uvijek uspješno.
Kada zbrojite masu svih letjelica koje su ikada poslane na Mars, dobijete oko 9979 kilograma. Oduzmite težinu trenutačno operativne letjelice na površini, 2860 kilograma, i ostaje vam 7119 kilograma ostataka ljudske tehnologije na Marsu, piše Kilic.
Razlog za zabrinutost?
Danas je glavna zabrinutost znanstvenika u vezi sa smećem na Marsu rizik koji ono predstavlja za sadašnje i buduće misije. Timovi Perseverancea dokumentiraju sve krhotine koje pronađu i provjeravaju može li nešto od toga kontaminirati uzorke koje rover prikuplja.
NASA-ini inženjeri također su razmatrali bi li se Perseverance mogao zapetljati u krhotine od slijetanja, ali su zaključili da je rizik malen.
No, pravi razlog zašto su ostaci na Marsu važni je njihovo mjesto u povijesti istraživanja Crvenog planeta.
