Znanstvenici upozoravaju: Srpanj bi mogao biti najtopliji ikada

Glavni tajnik UN-a rekao je da su "klimatske promjene izvan kontrole" nakon što je neslužbena analiza podataka pokazala da su prosječne svjetske temperature u sedam dana do srijede bile najtoplije u povijesti mjerenja.

"Ako ćemo ustrajati u odgađanju ključnih mjera koje su potrebne, mislim da ulazimo u katastrofalnu situaciju, kao što pokazuju posljednja dva temperaturna rekorda", rekao je António Guterres govoreći o svjetskim temperaturnim rekordima oborenim u ponedjeljak i utorak.

Najviša u 44 godine

Prosječna globalna temperatura zraka u utorak je iznosila 17.18°C, prema podacima američkih Nacionalnih centara za predviđanje okoliša (NCEP), nadmašivši rekordnih 17.01°C postignutih u ponedjeljak, prenosi Hina. 

Pročitajte još

Smrtnost od vrućina u nekim regijama porast će čak 60 puta

Za sedmodnevno razdoblje koje je završilo u srijedu, dnevna prosječna temperatura bila je 0.04 °C viša nego bilo koji tjedan u 44 godine mjerenja, objavila je platforma Climate Reanalyzer Sveučilišta Maine. Ta je metrika pokazala da je prosječna temperatura Zemlje u srijedu ostala na rekordnoj visini od 17.18°C.

Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA), čije se brojke smatraju zlatnim standardom u klimatskim podacima, rekla je da ne može potvrditi neslužbene brojke.

"Svjesni smo da se nalazimo u toplom razdoblju zbog klimatskih promjena, a u kombinaciji s El Niñom i vrućim ljetnim uvjetima vidimo rekordno tople površinske temperature koje se bilježe na mnogim lokacijama diljem svijeta", rekla je NOAA.

Znanstvenici kažu da bi povećana toplina uzrokovana antropogenim globalnim zagrijavanjem u kombinaciji s povratkom El Niña mogla dovesti do više novih temperaturnih rekorda.

Povratak El Niña

UN je potvrdio povratak El Niña u utorak. Posljednji veliki El Niño bio je 2016., koja je i dalje najtoplija godina zabilježena otkad postoje mjerenje.

"Velike su šanse da će mjesec srpanj biti najtopliji ikad. Ikad što znači u zadnjih 120.000 godina", rekao je dr. Karsten Haustein, znanstveni suradnik na Sveučilištu u Leipzigu.

Pročitajte još

Vraća nam se El Nino: Znate li što to znači?

Lipanj 2023. bio je globalno najtopliji lipanj od kada postoje mjerenja po pitanju temperature mora i zraka, prema Službi EU za klimatske promjene Copernicus. "Bio je to najtopliji lipanj na globalnoj razini s nešto više od 0.5 stupnjeva Celzijevih iznad prosjeka razdoblja od 1991. do 2020., nadmašivši prethodno rekordni lipanj 2019. značajnom razlikom", navodi se u izvješću Copernicusa.

Copernicus svoj izračun temelji na računalno generiranim analizama koje koriste milijarde podataka sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta. Copernicus navodi da je Europa doživjela rekordne temperature tijekom lipnja, dok su dijelovi Sjeverne Amerike, Azije i istočne Australije bili znatno topliji nego što je uobičajeno za to doba godine.

Temperatura mora bila je rekordna za lipanj zbog dugotrajnijih promjena i dijelom zbog El Nina, prirodnog klimatskog fenomena koji potiče tropske ciklone u Pacifiku i povećava količinu oborina.

Širenje bolesti

"Izuzetno tople temperaturne anomalije površine mora zabilježene su u sjevernom Atlantiku... Ekstremni morski toplinski valovi primijećeni su oko Irske, Ujedinjenog Kraljevstva i u Baltičkom moru", stoji u izvješću Copernicusa. Antarktički led imao je najmanji opseg u lipnju od početka satelitskih promatranja, 17 posto ispod prosjeka, dodao je Copernicus.

Zabilježena je i izuzetno blaga zima na Antarktiku. Dijelovi kontinenta i obližnji ocean bili su za 10-20°C topliji od prosjeka, piše Guardian.

"Temperature su neuobičajene iznad oceana, a posebno oko Antarktika ovaj tjedan, jer su fronte vjetra jake i guraju topli zrak dublje prema jugu", rekao je Raghu Murtugudde, profesor znanosti na Sveučilištu Maryland. Chari Vijayaraghavan, polarni istraživač koji je redovito posjećivao Arktik i Antarktik u posljednjih 10 godina, rekao je da je globalno zatopljenje očito na oba pola te da potiče topljenje leda koje podiže razinu mora.

"Zagrijavanje klime moglo bi dovesti do povećanog rizika od širenja bolesti poput ptičje gripe na Antarktiku, što će imati razorne posljedice za pingvine i drugu faunu u regiji", rekao je Vijayaraghavan.