Tehnologija koja bi mogla spasiti Arktik

Led na Arktiku topi se nezabilježenim brzinama pa tako se led na Greenlandu topi čak šest puta brže nego prije svega 40 godina. Samo u pet dana kolovoza tamošnji ledeni pokrivač izgubio je 60 milijardi tona.

Osim što se zbog toga podiže razina svjetskih mora, manje leda na Arktiku znači i manje reflektiranja sunčevih zraka u svemir i veće zagrijavanje površine Zemlje.

Sad, jedna neprofitna organizacija nudi kreativno rješenje tog ozbiljnog klimatskog problema, piše Business Insider.

''Mi smo vrlo kreativna vrsta i trebamo usporiti sat klimatskih promjena'', kaže Leslie Field, osnivačica neprofitne organizacija Ice911.

Oni predlažu prekrivanje ključnih područja Arktika desetinama milijuna šupljih staklenih mikrosfera, koje bi napravile zaštitni sloj i odbijale zrake sunca od leda te ga na taj način toplinski izolirale.

Njihove staklene mikrosfere više podsjećaju na najfiniji pijesak nego na kuglice. Proizveli su ih od silike, odnosno mješavine silikona i kisika, materijala kojeg se može naći u izobilju u prirodi i koji je bezopasan za čovjeka i životinje.

Izgledom, te mikrosfere podsjećaju i na sam snijeg, a na dodir s ledom i vodom, one se lijepe za njih te na taj način pružaju efektivnu reflektirajuću površinu za sunčeve zrake.

Simulacijama su došli do podatka koji kaže da bi se njihovom uporabom na velikim područjima Arktika moglo usporiti zagrijavanje površine i do 1,5 stupnjeva Celzija. Ipak, njihova tehnologija je još uvijek u fazi testiranja, a u posljednje dvije godine Field i njezine kolege donosili su mikrosfere na područje s arktičkom klimom gdje su širili materijal preko smrznutog jezera Utqiaġvik na Aljaski.

Rezultati njihovog testiranja, koje su objavili u svibnju, pokazali su da se reflektivnost leda povećala, kao i njegova debljina.

Field ne želi da čitavo područje Arktika bude prekriveno mikrosferama, već da se pronađu područja na kojima bi one dale svoj maksimalan učinak.

Problem je u troškovima primjene tehnologije, koji prema njezinim vlastitim procjenama iznose oko pet milijardi dolara, da bi se mikrosfere uspješno raspršile na efektivan način, prenosi Zimo.co.

''Kad pogledate trošak, on je velik. No, trošak činjenja ničeg još je veći,'' poručuje Field.

Svoju tehnologiju Field naziva "lokaliziranim i povratnim geoinženjeringom". Mikrosfere su tu da ponovno izgrade nešto što je sve donedavno bilo tu, a ne ta klimu odvedu na neki drugi put, kaže Field.

Ipak, ističe da ta tehnologija ne bi sama po sebi trebala biti percipirana kao jedinstveno rješenje.

''Ne želim da ona postane izgovor rudnicima ugljena. Ne želim da ljudi počnu govoriti ne treba mijenjati ništa jer će inženjeri sve ionako popraviti'', kaže na kraju Field.