Otkriće jedne kosti mijenja ljudsku povijest
Srednji članak prsta (lat. phalanx media) pronađen je u pustinji Nefud na području današnje Saudijske Arabije. Pronašao ga je Huw Groucutt sa sveučilišta Oxford, a u svom radu kojeg je objavio znanstveni časopis Nature Ecology & Evolution objavili su kako je kost stara 88.000 godina, kada je Nefud još bio relativno vlažna stepa mnogo pogodnija za život nego što je sada. Datiranje je posebno važno jer, uz iznimku nekih "izleta" po istočnoj obali Mediterana, nema drugih dokaza da je Homo Sapiens Afriku napustio prije 60.000 godina.
Taj egzodus, DNK pokazuje, dovelo je do naseljavanja Azije, Australije, Europe i Amerike. Otkriće dr. Groutcutta implicira kako je rana ne-afrička povijest Homo sapiensa puno kompleksnija no što se prije mislilo. "Fosil pokazuje kako su moderni ljudi došli do današnje Arabije prije 90.000 godina. Konsenzus je do sada bio kako je Homo sapiens u velikoj migraciji napustio Afriku prije 60.000 godina. Sada imamo sve više dokaza da su ljudi polagano krenuli sa kontinenta mnogo ranije, u malim skupinama ljudi", kaže Michael Petraglia sa sveučilišta Oxford za Haaretz.
Arheološki najstariji ostatak Homo sapiensa izvan Afrike je čeljust otkrivena u sjevernom Izraelu, u špilji imena Misliya, koja datira prije 200.000 godina. To je pokazatelj, kaže Petraglia, da je Homo Sapiens krenuo s migracijama van Afrike prije 190.000 godina. Neki znanstvenici tvrde kako Misliya nije veliko otkriće jer je, barem geografski gledano, Izrael dio Afrike, piše Express.
No nigdje niti blizu Africi nisu zubi koji su pronađeni na jugu Kine, a pokazuju da je Homo sapiens tamo došao prije 100.000 godina. Ljudski ostaci iz Laosa datiraju otprije 70.000 do 46.000 godina, a neke nove studije, piše Haaretz, pokazuju i kako je autohtono stanovništvo Australije tamo došlo prije 65.000 godina. Kost iz Saudijske Arabije je najstariji ostatak pronađen van Afrike i područja Levanta, kaže istraživanje Groucutta i Petraglie. Neki su drugi fosili pronađeni u sedimentu što onemogućava točno datiranje starosti. Na umu treba imati i da je identificiranje vrste kojoj kosti pripadaju vrlo teško, neki čak tvrde kako je gotov 200.000 godina stara čeljust (s nekolicinom zubi) iz Misliya špilje nije ljudska, no većina znanstvenika se slaže kako pripada Homo sapiensu. No Petraglia kaže kako su za ovaj srednji članak prsta potpuno sigurni kome pripada jer je po građi jasno kako nije neandertalski.
"Morfološka i komparativna analiza pokazali su kako kost nikako ne pripada neandertalcima, a usporedili smo je, naravno, i sa ostacima primata. Pomagali su nam najbolji biološki antropolozi na svijetu, sa sveučilišta Cambridge. Usporedili su ga s ostacima iz Izraela, Egipta, Centerburyja i Dorseta", kaže Petraglia.
"Ovo je beskrajno fascinantna tema. Kako su se Homo sapiensi širili iz Afrike susreli su se s vrlo različitim ekološkim sredinama Levanta i današnje Arabije. Zamislite s čime su se morali nositi kako su išli sve više prema istočnoj Aziji. Adaptacija je, u najmanju ruku, bila brutalna, a jedno od najinteresantnijih pitanja je što su napravili kad se krajolik osušio i postao kakav je danas, jesu li izumrli ili se samo "preselili", pita se Petraglia.
