Od stanica kože proizvodit će se ''poboljšani'' čovjek
Hashemu Al-Ghailiju tek je 27 godina, no mladi Jemenac ima status globalnog popularizatora znanosti. Počeo je infografikama i videima kojima je opisivao znanstvena dostignuća, a njegovi zapisi dosegli su milijardu organskih pregleda. Njegove objave iz svijeta znanosti na Facebooku i Imguru privlače tjedno sedam milijuna pregleda.
Jedan je od ključnih ljudi iznimno čitanog popularno-znanstvenog weba futurism.com, a autor je i nekoliko dokumentaraca. Na svojem webu sciencr.com objavio je prije nekoliko dana zanimljivu priču o dosezima istraživanja matičnih stanica. Tvrdi da ćemo za 20-ak godina moći stvoriti poboljšanu verziju samih sebe od samo jedne stanice kože. Ovo je iznimno hrabra tvrdnja pa vrijedi provjeriti na što točno misli jemenski promotor znanosti, javlja Vecernji.ba.
Istraživanje matičnih stanica počelo je 1981. kada je britanski znanstvenik Martin Evans otkrio koje mogućnosti otvara primjena matičnih stanica embrija, za što je s još dvojicom kolega dobio i Nobelovu nagradu. Znanost 1998. uspijeva izolirati matične stanice ljudskog embrija te ih razviti u laboratoriju. S otkrićem se razvila i debata koja još traje – kada počinje život i je li etično uništiti embrij u svrhu znanosti? Moralo se u potragu za drukčijim načinima dobivanja matičnih stanica.
Tako je 2006. japanski stručnjak Shinya Yamanaka uspio od stanica uzetih s odrasle osobe razviti stanice nalik onima s embrija. Matične stanice s embrija više tako nisu bile potrebne za istraživanja jer znanost može bilo koju stanicu s tijela odrasle osobe pretvoriti u pluripotentnu matičnu stanicu koju je moguće navesti da poprimi bilo koju funkciju. Zaključeno je da je to etičnije. Stvarao se niz uspješnih terapija matičnim stanicama, 2012. uspješno je izliječena sljepoća prouzročena Stargardtovom bolešću, osteoartritis koljena, kardiovaskularne bolesti...
Ipak, postojala su ograničenja. Matične stanice dobivene od stanica odrasle osobe nije se moglo potpuno reprogramirati da bi se ponašale kao embrijske. Trebalo je pronaći način za to. To se i dogodilo 2013. kada su stanice kože uspješno pretvorene u prave embrijske stanice. Kako je u taj proces bila uključena jajna stanica, ponovno su se javile kontroverzije. Ipak, već tri godine kasnije od stanica kože jednog miša dobivene su jajne stanice. Iste se godine uspjelo od stanice kože napraviti i spermij.
Očito, reprogramiranjem ljudskih stanica moguće je proizvesti cijelo biće “uzgojem” laboratorijski dobivenih reprogramiranih matičnih stanica u umjetnim “maternicama”. No, ono bi opet imalo nasljedne bolesti koje bi ponijelo s genima korištenim u reprogramiranju.
Kako to riješiti, leži u revolucionarnoj tehnici CRISPR-cas9, jednoj od najspominjanijih metoda proteklih godina. Ona omogućuje uređivanje bilo kojeg genoma s visokom preciznošću, no sporo se prihvaća zbog etičkih dilema. Al-Ghaili vjeruje da nije daleko trenutak kada će se CRISPR-om moći promijeniti osobina embrija, prvo ljudskog pa umjetno stvorenog.
A ni trenutak kada ćemo od obične stanice kože dobiti poboljšanu verziju samih sebe. No, pitanje je trebamo li tako nešto i raditi. Kakva će se debata dići uspije li netko predstaviti drugog sebe, ali s osobinama hollywoodskog glumca ili pameću Nikole Tesle?
