Nitko cijepljen dosad nije umro od korone
Od Južne Afrike do Brazila i Kalifornije raste popis lokacija povezanih s novim varijantama koronavirusa, a istodobno raste i zabrinutost mogu li one utjecati na učinkovitost cjepiva.
Sve se zbiva u vrijeme kada mnogi još nisu primili svoje cjepivo. To bi se trebalo promijeniti u idućim mjesecima, no dotad će i nove varijante koje se brzo šire postati dominantne. Znači li to da su kampanje cijepljenja i svi uloženi napori bili uzaludni?
Ne, kažu znanstvenici koji dobro znaju kako funkcionira imunosni sustav. Tvrde da ima puno dokaza koji pokazuju da postojeća cjepiva dobro djeluju protiv svih dosad poznatih varijanti i ističu da imunosni sustav ne funkcionira na principu 'sve ili ništa'.
"Nove varijante mogu stvoriti probleme, ali na ljestvici od jedan do 10, moja zabrinutost postojećim varijantama je dva ili tri", rekao je američki virolog Mark Sawyer, član savjeta američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) koji odobrava cjepiva.
Opstaju najjači
Pojava novih varijanti znači da virus radi ono što svi virusi rade - mutira.
Svaki put kad virus inficira stanicu, kopira svoj genetski materijal. To nije savršen proces i svako toliko neke će kopije imati par nasumičnih pogrešaka, odnosno mutacija. Slično kao što će ljudi imati nekoliko tipfelera ako 20 puta tipkaju isti dokument.
Većina mutacija virusu ne pomažu, a neke mu i štete.
No ponekad se dogodi da mutacija virusu omogući lakše širenje iz stanice u stanicu ili s čovjeka na čovjeka. Varijante koje imaju kompetitivnu prednost s vremenom će nadvladati manje uspješne varijante.
Riječ je o opstanku najsposobnijih, samo na mikroskopskoj razini.
"Virusi su pametni stvorovi", kaže Douglas Richman, virolog s Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu. "Oni ubrzavaju Darwinovu evoluciju".
Zato je bilo pitanje vremena kad će koronavirus mutirati tako da postane zarazniji. Mnoge od novih varijanti pomažu da se virus bolje 'zakači' za stanicu prije nego što prodre u nju. A druge su varijante otpornije na antitijela, no to ne znači da su cjepiva beskorisna.
Jedna od prvih varijanti koje su potpirivale strahove bila je britanska, poznata pod nazivom B.1.1.7. Ispitivanja su još u siječnju pokazala da antitijela stvorena nakon cijepljenja Pfizerovim i Moderninim cjepivom jednako dobro blokiraju i britansku i originalnu, vuhansku varijantu.
No ona su bila manje učinkovita protiv takozvanih južnoafričke i brazilske varijante.
Nije to crno-bijeli svijet
Iste je rezultate imalo cjepivo farmaceutskog diva Johnson&Johnsona. Ono je u ispitivanjima bilo učinkovito 72 posto u SAD-u, 66 posto u Latinskoj Americi i 57 posto u Južnoj Africi.
Vjerojatno nije slučajno da je cjepivo bilo manje učinkovito u područjima u kojima prevladavaju teže 'lokalne' varijante, kazala je znanstvenica Erica Ollmann Saphire iz Imunološkog zavoda La Jolla. Dodaje da to upućuje na jednu vrlo važnu stvar - imunitet nije crno-bijel.
"Imunosni odgovor nije kao 'pali-gasi' sklopka", objašnjava Saphire. "On je poput velike signalne ploče, s mnogo opcija i žaruljica. Neke su možda prigušene, ali druge blješte".
To je zato što cjepivo potiče imunosni odgovor protiv različitih dijelova virusa, a ne samo jedne točke. Lansira se čitav niz antitijela zaduženih da zaustave infekciju i cijela vojska T-stanica koje ubijaju zaražene stanice.
Takav širok, višeslojan napad smanjuje vjerojatnost da će bilo koja mutacija ili nekoliko njih osujetiti imunosni odgovor. "Većina antitijela i većina T-stanica će odraditi svoj posao", kaže Saphire.
Što znače ti postoci?
Dobro je zato znati što "učinkovitost" cjepiva zapravo znači.
Kad regulatorne agencije traže da cjepivo bude najmanje 50 posto učinkovito, misli se na njihovu uspješnost u zaustavljanju svih simptoma covida, uključujući i onih bezazlenih poput blage glavobolje, u usporedbi s placebom.
No za cjepivo je najvažnije da ljude održe izvan bolnica i na životu.
Po tomu su cjepiva iznimno učinkovita jer nitko tko je u kliničkom ispitivanju cijepljen cjepivima Johnson&Johnsona, AstraZenece, Pfizera i Moderne nije umro od covida-19.
