NASA ima plan: Sljedeća generacija superteleskopa otkrit će tajne crnih rupa

NASA je odabrala dva prijedloga svemirske zvjezdarnice i uzela ih u razmatranje, a očekuje se da će jedan od njih biti odobren za lansiranje 2032.

NASA je prošlog tjedna odabrala dva prijedloga za misije, otvarajući put prema pretvaranju koncepta u funkcionalnu svemirsku letjelicu, piše Gizmodo.

Ovi prijedlozi dolaze iz NASA-inog najstarijeg kontinuiranog programa Explorers, a on se fokusira na razvoj niskobudžetnih znanstvenih misija u skladu s ciljevima Direktorata za znanstvene misije (Science Mission Directorate). Koncepti programa Explorers su važni jer su mnogi (dosad njih 90) postali stvarne misije, a neki su znanstvenicima koji su radili na njima osigurali i Nobelovu nagradu. Koncepti misija stvaraju put prema pravim pokusima i otkrićima, pomažući istraživačima da bolje shvate svemir te otkriju kako se on razvijao u prošlih 13,77 milijardi godina.

'NASA-in program Explorers iznosi neke od najkreativnijih ideja za misije koje nam pomažu otkriti nepoznanice našeg svemira', rekla je Nicola Fox, pomoćnica administratora u Direktoratu za znanstvene misije.

'Oba bi odabrana koncepta mogla omogućiti revolucionarna otkrića koja se poklapaju s prioritetima astrofizike za ovo desetljeće, razviti ključne tehnologije za buduće vodeće misije te ponuditi prilike da cijela zajednica u nekom trenu koristi novi opservatorij', dodala je Fox.

Projekti s velikim znanstvenim potencijalom

Koncepti koji će se razmatrati su Napredni rendgenski satelit za snimanje (Advanced X-ray Imaging Satellite) i Istraživačka misija za astrofiziku dalekog infracrvenog spektra (Probe far-Infrared Mission for Astrophysics). Prvi koncept je rendgenski opservatorij koji bi proučavao početke supermasivnih crnih rupa, masivnih i ultragustih objekata koji se nalaze u središtima galaksija, a čije interakcije stvaraju gravitacijske valove - valove u strukturi prostor-vremena. Ova sonda bi se nadovezala na rad promatračnice Chandra i rendgenskog opservatorija Neil Gehrels.

Astrofizička sonda bila bi teleskop visok 1,8 metara koji prima svjetlost u infracrvenim valnim duljinama od 15 μm do 1 mm, takozvanom dalekom spektru infracrvene, nadovezujući se na promatranja obavljena pomoću raznih radioteleskopa i svemirskog teleskopa James Webb. Podaci ovog teleskopa također bi se bavili pitanjima uloge crnih rupa u svemiru kao načinom na koji rastu planeti i zvijezde.

Oba tima koja su predložila koncepte od agencije će za njegov jednogodišnji razvoj dobiti pet milijuna dolara. Njih će 2026. procijeniti službenici agencije i potom odabrati jedan od njih za misiju koja će biti lansirana 2032. godine, prenosi T-portal.

Explorers nije sam

Program Explorers nije jedini poligon za nove NASA-ine misije. Tu je i Discovery, kao i program za Inovativne napredne koncepte (NIAC, Innovative Advanced Concepts), za koje je NASA početkom ove godine odabrala 13 novih projekata. Marsovski helikopter Ingenuity bio je jedan od većih uspjeha tog programa, a odabiri za 2024. godinu, što među ostalim uključuje flotu letjelica koje bi mogle krenuti prema Proksima Centauri, zvijezdi najbližoj Suncu, nisu razočarali.

Čak i koncepti misija koje NASA nije odabrala zvuče jako zanimljivo. Iako su u to vrijeme možda bili smatrani neizvedivima, to ne znači da će zauvijek ostati u svijetu znanstvene fantastike. Više o njima možete pročitati ovdje.