Krešimir Mišak za Bljesak: Ljudi će se morati ponašati kao roboti

Mostarci i Mostarke će imati priliku pogledati svijet iz neke sasvim drugačije perspektive, rekao je za Bljesak.info Krešimir Mišak, novinar, glazbenik, pisac znanstvene fantastike  te voditelj kultne emisije ”Na rubu znanosti”.

Odgovarajući nam na pitanje što će publika u Mostaru 26. svibnja moći saznati, Mišak je rekao kako i njemu samom predstavlja iznenađenje smjer u kojem će priča otići.

''Možda se to može opisati kao pogled na svijet iz neke sasvim druge perspektive od uobičajene, koja uračunava  sve stvarne  mada egzotične pojave na koje nismo naučeni obraćati pažnju. Mnogima sam se bavio u nekim svojim knjigama koje će biti okosnica, a ta slika na neki način spaja u jednu cjelinu mnoga naizgled raznorodna područja kao štu su tzv. 'alternativna arheologija', transhumanizam, mistična iskustva, zbivanja u svemirskom okolišu i još mnogo toga. I meni samom uvijek predstavlja iznenađenje u kojem će smjeru priča otići, jer nad takvom gomilom informacija teško je imati nadzor, ali u konačnici je ionako najvažnije pitanje kako će se čovjek postaviti u određenim okolnostima, kad ih jednom sagleda u njihovom pravom svjetlu'', rekao je Mišak.

Živimo u zatopljenju

Dok iščekujemo smjer u kojem će otići predavanje u Mostaru, Mišak nam je otkrio kojim temama se trenutno bavi njegova emisija ''Na rubu znanosti''.

''Trenutno snimamo o temama o utjecaju tajnih društava na povijest,  o konceptu demokratske škole, pa onda o osjećajnosti životinja, pa o nekim novim NLO-incidentima, o Odiseju na Jadranu i tako dalje i tako bliže. Nije uvijek riječ o nekim skrivenim istinama, ponekad se razmatraju neki alternativni pogledi i rješenja za neke konkrektne izazove'', otkrio je.

Kroz emisiju ''Na rubu znanosti'' prošao je velik broj gostiju s raznim teorijama, no Mišak kaže, kako teorije njegovih gostiju, pojedinačno, nisu na njega utjecale posebno.

''Svake sezone je nešto drugo bilo novo i nepoznato, a pri tom se najbolji učinak za mene događao kada su se u jednu sliku slagali podaci iz različitih područja. No, mogao bih istaknuti Joea Dispenzu s temom placeba, istraživanja utjecaja uma na materiju, razne teme Davida Ickea, a meni osobno trenutno je zanimljivo razmišljati o frevencijskoj prirodi stvarnosti i implikacijama toga, kao i o sinkronicitetima i placebu koji u kombinaciji govore nešto vrlo bitno o svijetu'', rekao je Mišak.

Nedavno je SAD postao izoliran u u svom stajalištu o Pariškom klimatskom sporazumu, kojim države svijeta nastoje riješiti problem klimarskih promjena. No i tu postoje dvije skupine znanstvenika. Jedni tvrde da je ono posljedica ljudskog faktora, dok drugi tvrde da je riječ o prirodnom procesu na kojeg čovjek nikako ne može utjecati. No Mišak smatra da mi živimo u dobu globalnog zahlađenja.

Okolišni fašizam

''To je očigledno, ali i nalik onom starom vicu u kojem žena uhvati muža u krevetu s drugom, a on joj kaže: 'Draga, hoćeš li vjerovati meni ili svojim očima?' Što se pak tiče utjecaja ljudi na klimatske cikluse, on je zanemariv i nema uopće veze s ljudima. Uostalom, o tome rječito govori jednostavna činjenica da se, primjerice, količina CO2 u atmosferi povećava kad se oceani zagrijavaju i ispuštaju ga, a smanjuje kad se oceani hlade i apsorbiraju ga. Iz toga je dosta jasno da i promjena količine CO2 u atmosferi  nije uzrok nego tek posljedica zagrijavanja oceana. Jeste li i vi primijetili kako se rijetko Sunce spominje u okviru rasprava o globalnom zatopljenju? A ono bi – čini mi se – moglo imati neke veze s toplinom na Zemlji. Na kraju, spomenimo i to da je najveći plin staklenika vodena para koje ima oko 30.000 dijelova na milijun i apsorbira sve frekvencije sunčeve svjetlosti koja dolazi iz svemira te time stvara životno poticajni efekt staklenika. Samog CO2 je tek oko 290 dijelova na milijuna, i sve manje , što svakako nije pogodno za bljike koje kod 220 dijelova na miljun prestaju rasti kao treba. Ali ne možemo si pomoći dodatnim lučenjem C02 jer je čovjek doprinos CO2 u atmosferi oko 4 posto, što znači – zanemariv'', kaže Mišak dodajući da cijeli taj zaštitno-okolišni fašizam oko demoniziranja CO2 prije svega služi tome da se uvede ugljična valuta.

''Ugljičnom valutom se će upravljati pomoću pametnih mreža i kućnih 'smart'-metara koje će određivati  koliko je tko od nas pridonio tom nepostojećem globalnom zatopljenju i, u skladu sa starim tehnokratskim idejama, koliko mu pripada energije'', dodao je.

Pametne kuće, strojevi i roboti koji rade umjesto nas, mogli bi u budućnosti izgledati kao scena iz SF-filma, ali Mišak smatra da nije problem u robotima nego u umjetnoj inteligenciji.

Scenarij iz Terminatora

''Umjetna inteligencija već, s autonomnim UI-dronovima, dostiže scenarije iz Terminatora. Mislim da je ključna tema našeg vremena hoće li umjetnim inteligencijama ili umjetnoj inteligenciji biti predano upravljanje nad ključnim svjetskim procesima. Ako se dogodi da utilitarna logika umjetne inteligencije doista prevlada, onda će se svi ljudi morati barem ponašati kao roboti, ako neće do tada već biti dovoljno elektornizirani, čipirani i umreženi da im to bude posve normalno'',smatra  Mišak.

Govoreći o svojim SF romanima, Mišak kaže kako je prestao pisati jer je svijet oko njega već nadmašio većinu toga o čemu sam čitao u SF-romanima.

Mišak je ranije provjerio i kako djeluje Ayahuasca koja omogućuje percepciju apstraktnog svijeta, a nismo mogli neupitati ga kakvo je uistinu bilo putovanje na 'vozilu ayahuasca'.

''Takva su iskustva svaki put i svakom čovjeku drugačija, ali u mom slučaju uvijek negdje između fizičke neugodnosti koja pada u drugi plan pred određenim osjećajima ganuća, preslagivanja prioriteta, usvajanja spoznaje da je uvijek sve u redu bez obzira kako se čini fragmentiranom uobičajenom umu, razumijevanja i povezanosti s drugim ljudima i tome slično'', rekao je.

Piramide u Visokom

S obzirom da Mišak iz Hrvatske stiže u BiH, gdje su velika enigma 'Bosanske piramide' u Visokom, upitali smo ga što misli o njima.  

''Mislim da je riječ o nekoj vrsti piramida, a ta se ideja ljudima najviše čini čudnom jer u našoj slici povijesti jednostavno ne postoji kontekst za nešto takvo koliko se danas zna. No, ako uračunamo postojanje piramida svuda po svijetu, megalitsku gradnju i kamene kugle koje se također nalaze posvuda, kao i mnoge druge arheološke misterije, možemo uočiti da ipak postoji kontekst i da doista nije preskromno reći da o našoj prošlosti znamo – ništa'', zaključio je.