Kada i odakle su došli Hrvati? Nije više od stoljeća sedmog?

U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u četvrtak je održano predavanje arheologa dr. Vladimira Sokola na temu ''Rođenje Europe 790./791. – 795. – 800. – 812. ili kada i odakle su došli Hrvati, nova europska povijesna paradigma", priopćeno je iz HAZU-a.

Temeljem svojih istraživanja, dr. Sokol je ustvrdio da su se Hrvati u svoju novu domovinu doselili krajem osmog stoljeća, kada ih je franački kralj Karlo Veliki angažirao da unište Avarski kaganat u Panonskoj nizini koji je smetao Karlovom projektu obnove Zapadnog imperija koji bi graničio s Bizantom.

Pod vodstvom kneza Vojnomira, Hrvati su 795. osvojili avarski politički centar Hring, konfiscirali velike količine zlata i srebra te ga poslali u franačku prijestolnicu Aachen.  

Prema Sokolu, pradomovina Hrvata nalazila se u Češkoj u porječju Labe prema čijem keltskom nazivu Alba (Bijela) je pogreškom u desetog stoljeću nastao pojam Bijela Hrvatska koji bi trebao glasiti Polapska Hrvatska.   

Na tom je području Sokol identificirao toponime koji podsjećaju na imena petero braće koji su prema legendi zapisanoj u desetom stoljeću doveli Hrvate u novu domovinu: Hrvat je oblast uz srednju Vltavu oko mjesta koje se zove Knin, ime Lobel se odnosi na Labu, Muhlo se odnosi na Muhilu, današnji Mühlviertel u Austriji, Kosjenac na grad Kosejovice, a Kluk na istoimeni grad u Češkoj, dok sestre Tiga i Buga predstavljaju rijeke Tugar i Bug iza Karpata.

''Raspored pseudobraće i pseudosestara ukazao bi na izvorno teritorijalno podrijetlo pojedinih dijelova prahrvatskog korpusa, a imena bi bila autohtona: tzv. braća ili rodovi bi zapravo bili zapadni, dunavsko-polapsko-sudetski Hrvati, a tzv. sestre, istočniji, poljsko-ukrajinski Hrvati'', kazao je dr. Sokol, prenosi Hina.

U prilog svojoj teoriji istaknuo je i arheološke nalaze posuda s jamičastim udubljenjima na dnu koji se mogu naći na području od Dunava, Vltave, i Labe do Odre i Visle te na istočnojadranskom prostoru. 

''Da teške višegodišnje borbe hrvatske vojske s Avarima nisu bile uspješne, Karlo Veliki ne bi prešao Alpe i ne bi se mogao na brzinu koncem 800. na sam Božić okruniti za imperatora Zapada, prvog cara kojeg će Istočno rimsko carstvo priznati 812. Aachenskim sporazumom. Karlo bi ostao bi iza Alpa, a Hrvati sjeverno od Dunava, dok bi Europa danas bila posve drukčijeg izgleda'', rekao je arheolog dr. Sokol.

Prema njegovim riječima, Hrvati su nakon pobjede nad Avarima naselili područje ''Velike Augustove iliričke Dalmacije'' od ušća Drave u Dunav do Jadrana, s tim da je sve do početka 11. stoljeća postojala i sjeverna hrvatska država pod dinastijom Slavnikovića koju su svojom pradomovinom smatrali i Česi i Poljaci, u čijim starim kronikama piše da potječu ''iz Hrvata''.