Još jedna kineska raketa nekontrolirano će pasti na Zemlju

Ako vam se prema naslovu i podnaslovu čini da se povijest ponavlja – u pravu ste. Oni koji ništa ne nauče iz prošlosti osuđeni su na to da je ponavljaju, kaže izreka, a ovoga puta možemo je primijeniti na kinesku svemirsku agenciju zaduženu za ljudske letove, CMSA.

Oni su, naime, još prošle godine počeli s izgradnjom svoje nove orbitalne svemirske postaje Tiangong (Nebeska palača). Raketa Dugi marš 5B, koja je u Zemljinu orbitu lansirala središnji modul te postaje, ostala je u orbiti bez kontrole, pa je nekoliko dana nakon toga pala na Zemlju i raspala se sjeverno od Maldiva. Bilo je to u svibnju prošle godine.

Sličnu sudbinu imala je jedna takva raketa i godinu ranije, u svibnju 2020. godine, a ona se tada raspala iznad Atlantskog oceana i dijelovima Afrike, točnije nad Obalom Bjelokosti.

Treća nesreća

Prošle nedjelje Kina je istim tipom rakete u orbitu lansirala još jedan modul svoje Nebeske palače, a tijelo rakete je, nakon ubacivanja tereta u orbitu, ponovno ostalo u Zemljinoj orbiti, nekontrolirano se krećući i prepušteno samom sebi. To znači da u narednim danima ponovno možemo očekivati da će se 30-ak metara dug i preko 22 tone težak ostatak kineske rakete vratiti u atmosferu, tamo spektakularno izgorjeti, ali i da bi oko 9 tona ostataka od tog procesa ponovno moglo završiti u oceanima ili na tlu.

Kineska raketa Dugi marš 5B pri ovim lansiranjima nije izgubila kontrolu, pokvarila se ili iz nekog nepoznatog razloga ostala u nekontroliranoj orbiti – naprotiv. Ona je izrađena tako da nema mogućnost sigurnog deorbitiranja, već je kineski plan ostaviti je u orbiti koja najmanje ugrožava stanovništvo Zemlje i nadati se najboljem.

Pad se očekuje za vikend

Kao i u prethodnim slučajevima, najveća je vjerojatnost da će se i ovoga puta ostatak rakete rasuti nad oceanom. Rizik od ljudskih žrtava u ovom se slučaju procjenjuje na razinama od 1:230 do 1:1.000, što je barem 10 puta veći rizik od onoga koji za svoja lansiranja zahtijevaju Europa i SAD (traži se najmanje 1:10.000).

Mjesto pada za sada nije moguće procijeniti. Jedino što se zna jest da će ostaci rakete pasti između 41,5° sjeverne i 41,5° južne zemljopisne širine. Najsjeverniji dio putanje joj je, dakle, nešto sjevernije od Madrida, New Yorka i Pekinga, a južni dio doseže sve do Novog Zelanda. 

Ono što se donekle može procijeniti jest vrijeme deorbitiranja rakete. Prema zadnjim dostupnim izračunima, ona će u atmosferu ući u prvim minutama naredne nedjelje, 31. srpnja, po UTC vremenu, s tim da je greška ove procjene i dalje velikih plus/minus 16 sati.