Imamo pretke za koje nismo ni znali
Taj predak, iz Azije, bio bi neka vrsta hibrida neandertalaca i denisovskog čovjeka (podvrsta Homo sapiensa koja je živjela u paleolitiku). Manje su poznati od neandertalaca, a bile su to zasebne grupe koje su se od zajedničkog pretka odvojile prije oko 744.000 godina. Neandertalci su se nastanili u Europi i dijelovima zapadne Azije, a ostaci denisovskog čovjeka pronađeni su u središnjoj Aziji i Sibiru. Nazvani su po špilji Denisova na Altaju u Sibiru gdje je prvi put otkrivena kost ženke 2008. godine, stara 41.000 godina.
Bili su neovisni jedni od drugih, a najvjerojatnije su se križali i s modernim ljudima. Znanstvenici su se prije upotrebe umjetne inteligencije borili s kompleksnošću ovog pitanja. Zato su obučili algoritam da "predviđa ljudsku demografiju upotrebom genoma dobivenih kroz stotine tisuća simulacija", naglašava Òscar Lao, istraživač sa Centro Nacional de Análisis Genómico i stručnjak za takvu vrstu simulacija, piše Popular Mechanics.
"Kada god izvodimo simulaciju mi zapravo putujemo po mogućem putu povijesti čovječanstva. Upravo nam te simulacije, to duboko učenje, omogućavaju da posložimo slagalicu našeg porijekla", objašnjava, a prenosi Expreess.hr.
Simulacije upućuju upravo na takvog pretka. Iako se čini kako je algoritam samo velika pretpostavka, dokazi igraju u njegovu korist. Prošlog kolovoza predstavljeni su fosili, po prvi puta, genetskog hibrida između dvije vrste, ženke koja je živjela prije 90.000 godina od majke neandertalke i denisovskog oca.
Slažu se znanstvenici da bi se takvi primjerci i parili kada bi im se pružila prilika. No čini se kako je puno manje denisovaca, čistih denisovaca, a "broj pronađenih njihovih kostiju može se nabrojati na prste jedne ruke", ističe Kelley Harris sa Sveučilišta Washington koji je radio na otkriću genetskog hibrida.
Planina Altaj glavna je lokacija mogućeg preklapanja populacija, a vjeruje se kako je bila rijetko naseljena.
"Naša se otkrića poklapaju sa uzorcima pronađenima u špilji Denisova, no ne možemo isključiti i drugu mogućnost", rekao je Mayukh Mondal, istraživač sa Sveučilišta Tartuu koji je sudjelovao na ovoj studiji. S mogućom pojavom novih hibrida rast će i uvjerljivost algoritama.
Ne postoji garancija za njegu točnost, jer je evolucija ipak bila jedna pomalo neuredna i komplicirana stvar. No mogućnost postojanja nove vrste dovoljan je izazov za znanstvenike i arheologe u njihovom pokušaju otkrivanja tajni porijekla čovjeka.
