Dr. Brassel spasio život dječaka iz Mostara kojeg su svi otpisali!

''Moj sin ima dijagnozu malformacije vene Galenae, možete li pomoći mome sinu'', glasio je mail očajne majke iz Mostara koji je uputila prof. dr. Friedhelmu Brasselu u veljači ove godine.

Ostavila je u mailu broj mobitela. Najbolji hrvatski liječnici dijete su već bili otpisali. Majka je podatke o prof. Brasselu našla na Facebooku, u grupama obitelji djece koja imaju teške malformacije krvnih žila, piše Večernji list.

A svi su govorili o ovome njemačkom stručnjaku. I onda se dogodilo čudo. Pola sata nakon slanja maila zazvonio je telefon.

''Ovdje Friedhelm Brassel, poslali ste mi mail, kako vam mogu pomoći'', rekao je čovjek s druge strane “žice”. I počela je akcija spašavanja djeteta. Nakon što je vidio MR snimku djeteta, prof. Brassel odlučuje da dijete hitno mora biti prebačeno u Njemačku. Još nije bilo kasno. Ali COVID hara Europom i nemoguće je dobiti dozvolu da dijete uđe u Njemačku zbog mjera koje su na snazi.

No, dijete je ipak stiglo u Njemačku, zahvat je počeo u 9 sati, završio u 22.30. Uslijedili su dani neizvjesnosti. Dijete je nakon anestezije bilo u umjetnoj komi idućih dana kako bi se osigurala postupna prilagodba mozga na prokrvljenost koja je konačno postignuta. COVID-a nije bilo, piše Večernji list.

Dijete je nakon 10-ak dana probuđeno iz kome, nakon 20 dana vratilo se u Mostar. Danas više nije slijepo, komunicira sa svojim roditeljima, sestrama, okolinom. Iako su prisutne posljedice dijagnoze koju ima, život je za sada spašen, dijete je dobilo novu priliku i pokazuje nevjerojatne znakove oporavka koje čak ni njemački stručnjaci nisu očekivali.

Pred djetetom je i novi zahvat kada prof. Brassel procijeni da je vrijeme za novu intervenciju. On je prošloga tjedna boravio upravo u Mostaru. Ovaj njemački stručnjak, pionir invazivne radiologije u svijetu, došao je uime Sana Groupa provjeriti kakve su mogućnosti suradnje s bolnicom u Mostaru, suradnje s Federalnim fondom za osiguranje i reosiguranje, ali i osobno se uvjeriti u oporavak svoga mladog pacijenta.

Prvi put ste u Hercegovini?

- Da! I samo mogu reći da sam oduševljen onim što vidim. Od prirode do ljudi, mislim da je ovo nevjerojatno! Klima je odlična, imate toliko povijesti na ovim prostorima i mnogo toga za pokazati svijetu da je to nevjerojatno. Sada, kada sam dio toga vidio svojim očima, mogu reći kako mi je jasno zašto turisti dolaze u Hercegovinu na odmor.

Vidjeli ste dijete koje ste operirali. Što kažete na njegovo stanje?

- Čekamo novi MR kako bismo dali prognozu za novi zahvat, ali napredak koji je do sada ostvaren je nevjerojatan. Nitko se od nas nije tome nadao. Neopisivo smo sretni zbog toga.

Dijete je operirano u Sana klinici u Duisburgu, Klinici za radiologiju i neuroradiologiju...

- Da. Sana klinike imaju više od 50 bolnica i riječ je o jednom velikom sustavu koji radi na jako visokoj razini. Ja sam na novoj poziciji od srpnja ove godine. Moj učenik je preuzeo mjesto šefa Klinike za radiologiju i neuroradiologiju Sana klinike u Duisburgu. Dr. med. Martin Schlunz-Hendann je 21 godinu bio moj učenik i danas radi nevjerojatan posao. Ja sam mu i dalje na raspolaganju, ali sada imam više vremena za rad na znanstvenom polju, ali i zahvate u drugim zdravstvenim ustanovama s mojim američkim kolegama kod djece koja imaju teške malformacije krvnih žila. Ugovori mi dopuštaju raditi i u drugim bolnicama ako se to zatraži od mene. Ipak, sada je moj posjet vezan samo uz Sana klinike i mogućnosti za suradnju s bolnicom u Mostaru, kaže za Večernji list.

Kažete da imate u sustavu više od 50 bolnica, što znači da smo mi jako mali u odnosu na grupu koju predstavljate. Što vam može biti zanimljivo ovdje?

- Osnovica su liječnici koji znaju izvoditi zahvate o kojima govorimo. Liječnicima je potrebno mnogo vježbe i znanja kako bi znali na ispravan način tretirati, npr., moždane udare, ali i druge, znatno teže bolesti. Ako imamo komplicirane slučajeve u SKB-u Mostar, bilo da govorimo o djeci ili odraslim osobama, Sana klinike stoje na raspolaganju pomoći tim ljudima. Mi to sigurno možemo i dokazali smo to nebrojeno puta. Također, Sana klinike predstavljaju veliki sustav koji danas može odgovoriti na sve izazove, čak i u opskrbi medicinskom opremom. Pomažemo drugim bolnicama, ne samo u liječenju pacijenata nego i u nabavi opreme jer su nam dostupni svi dobavljači.

Bili ste na službenim sastancima s čelnicima SKB-a Mostar. Kakav je vaš dojam o ovoj bolnici?

- Moj dojam je da imate mnogo iskusnih ljudi, da ste pokrili sva polja medicine, napredujete prema europskim standardima. Iz razgovora s vašim specijalistima vidio sam kako im je jasno što trenutačno rade, ali i što trebaju u budućnosti raditi kako bi medicinsku uslugu podigli na višu razinu. Bolnica mora nastaviti ulagati sredstva u daljnje edukacije. Na prvo mjesto stavio bih razvoj medicine kada su u pitanju terapija i liječenje pacijenta nakon moždanog udara, zahvati na aneurizmama bez otvaranja lubanje. To bi mnogo značilo za ovo područje. Vaša bolnica je u regiji gdje imate ceste kojima je teško voziti. Mnogo je brda i planina te je zbog toga teško računati na brzi transport pacijenata u druge bolnice. Stanja u kojima je važna svaka minuta moraju biti sanirana u SKB-u Mostar i zbog toga je važno u budućnosti razviti i nove metode rada kako biste spasili još mnogo života na licu mjesta.

Govorite prvenstveno o moždanim udarima?

- Da. U SKB-u Mostar mora se što prije uvesti tim koji će odmah nakon moždanog udara pacijentu uvesti kateter kroz nogu do mozga, odnosno mjesta gdje je krvna žila začepljena, odstraniti tromb i tako spasiti život pacijentu i osigurati da nastavi život s malim ili gotovo nikakvim posljedicama moždanog udara. Kada imate dijagnoze za koje znate da ih ne možete liječiti u svojoj bolnici, onda možete zvati specijaliste iz Sana klinika koje organiziraju i transport pacijenata, sami proces liječenja i sve ono što je potrebno kako bi pacijent dobio najbolje liječenje u Njemačkoj. Ali nekada nema vremena za prebaciti pacijenta na liječenje u drugu zemlju. To je slučaj s moždanim udarima. To se mora početi raditi ovdje što prije i vidio sam da je SKB Mostar već krenuo u taj proces te bi on uskoro trebao početi funkcionirati.

Vi ste jedan od pionira invazivne radiologe. Prije više od 40 godina morali ste sami kreirati mikrokatetere kako biste mogli izvoditi zahvate. Je li to točno?

- Dok sam radio svoju disertaciju u Bonnu, krenuo sam u razvoj mikrokatetera. Jedan ruski stručnjak bio je prvi u tome, ali smo trebali nešto bolje i učinkovitije. To je bilo prije 42 godine. Prvo smo radili procedure na životinjama i bile su iznimno uspješne. Prvi zahvat sam još kao student uradio na čovjeku nakon što sam dobio odobrenje i bio je uspješan. Kasnije je industrija preuzela proizvodnju mikrokatetera, a mi smo dalje išli u razvoj procedura kako bismo spasili što više života. Puno smo posla uradili, a radujemo se novim izazovima.

Imate 66 godina, 42 ste proveli u operacijskim dvoranama, a i dalje govorite o novim izazovima s osmijehom na licu...

- Nekada davno liječnici su otvarali lubanje kako bi radili ovakve zahvate, ali danas ih, zahvaljujući suvremenim metodama, možemo raditi puno kvalitetnije i učinkovitije. Imamo još mnogo prostora za napredak i još mnogo života koje možemo spasiti.

Vaš rad i inovativnost jednu su granu medicine učinili nevjerojatno uspješnom. Kako je danas biti invazivni radiolog?

- Biti radiolog koji vodi katetere u mozak kako bi izveo zahvat ili, kako se drugačije kaže, biti invazivni neurolog danas znači ulaziti i u najsitnije krvne žile u tijelu kako bi se otklonili zdravstveni problemi. Liječimo sve vrste malformacija krvnih žila u cijelom tijelu i došli smo u fazu da čak liječimo najsitnije krvne žile, kao što su one, npr., iza oka. To dovoljno govori koliko smo napredovali, kaže za Večernji list.

Dijete iz Mostara operirali ste dulje od 13 sati. Vaši zahvati inače toliko traju?

- Sve ovisi o kakvom je zahvatu riječ. Imate zahvate koji ne traju dugo, ali imate dijagnoze kao što je malformacija vene Galenae koje mogu zahtijevati zahvate po 12-13 i više sati. Cilj je uvijek osigurati normalan protok krvi, otkloniti smetnje i uvijek smo u utrci s vremenom. U konačnici, nije važno provedemo li u dvorani i 15 sati, samo je važno jesmo li pomogli pacijentu ili ne. U Sana klinikama dosegnuli smo visok stupanj razvoja i sve smo uspješniji u liječenju pacijenata zahvaljujući novim procedurama, tehnikama i tehnologiji. Liječili smo i djecu koja su imala moždane udare još u majčinoj utrobi i bili smo uspješni u tome.

Koliko ste uradili operacija u životu?

- Nisam brojio operacije. Zajedno s kolegama obavio sam više od 500 zahvata malformacije vene Galenae. Kolege liječnici će znati što je to i o čemu govorim. Sada sve te slučajeve analiziramo, pripremamo za objavu kako bi sve ono što smo radili bilo dostupno mladim kolegama.

SKB Mostar je prije godinu dana kupio novu angio-dvoranu u kojoj se izvode zahvati. Je li ona na razini operacijskih dvorana u kojima vi radite?

- Da. Imate modernu dvoranu i u njoj možete raditi najsloženije zahvate kakve mi radimo u Njemačkoj. Ali potrebno je mnogo znanja kako bi se došlo do toga.

Mislite li da postoji mogućnost da vi educirate mlade stručnjake s ovih prostora?

- Vjerojatno možemo naći način kako educirati mlade stručnjake iz SKB-a Mostar da rade najsloženije zahvate. Potrebno je mnogo vremena za to, ali moramo raditi na tome.

Koliko vremena?

- Ako je netko iskusan u radiologiji i radu s kateterima, izvodi standardne procedure u ovoj grani medicine i ako ima priliku gotovo svaki dan raditi procedure s mikrokateterima, onda je, kako bi liječio moždani udar, potrebna jedna do dvije godine, ovisno o znanju koje sada posjeduje. Ako ide prema onome što mi radimo, a govorimo sada o malformacijama krvnih žila, to je zaista jako dugotrajan proces. Svega nekoliko centara ostalo je u Njemačkoj koji se bave time. Ostali su odustali, kaže za Večernji list.

Hoćemo li vas ponovno vidjeti u Mostaru?

- Mislim da se imam razloga vratiti. Komunicirat ćemo sa Sana Groupom i vidjeti kako na najbolji način riješiti pitanje suradnje u budućnosti. Sana Group ima temeljne uvjete za suradnju. Ako naši partneri ovdje to budu poštovali, onda vjerujem u uspješnu suradnju.