Refleksom povraćanja kod pasa upravlja središnji centar u mozgu, a njegovu aktivaciju mogu izazvati različiti podražaji u gotovo svakom organu u tijelu. Osim toga, viši centri u središnjem živčanom sustavu mogu dodatno potaknuti ovaj refleks, zbog čega povraćanje može biti uzrokovano i stresom, strahom ili neugodnim mirisima.
Poremećaji u organu za ravnotežu, poput upale srednjeg ili unutarnjeg uha, također mogu izazvati povraćanje, dok toksini, proizvodi metaboličkih bolesti ili neki lijekovi dolaze do centra za povraćanje putem krvi i potiču refleks, objašnjavaju veterinari Zooplusa.
Povraćanje često ukazuje na problem u probavnom sustavu ili prekomjerno širenje organa poput jednjaka, želuca, crijeva, gušterače ili jetre.
Među najčešćim uzrocima su prebrzo gutanje hrane, jedenje pokvarene hrane ili intolerancija na određene namirnice, gutanje stranih tijela, trovanje, upale probavnog sustava, gastritis odnosno upala sluznice želuca, zarazne bolesti uzrokovane parazitima, virusima ili bakterijama, bolesti jetre i bubrega, pankreatitis, dijabetes, Addisonova bolest te tumori.
Veterinari razlikuju akutno i kronično povraćanje. Akutno se javlja iznenada i traje kraće od dva tjedna, dok kronično povraćanje traje dulje od dva tjedna i ne pokazuje znakove poboljšanja. U svakom slučaju, a posebno ako povraćanje traje dulje ili pas pokazuje dodatne simptome, potrebno je konzultirati veterinara.
Ako pas povraća više puta bez uspjeha, ako se u povraćenom sadržaju pojavljuje krv ili je progutao strano tijelo, važno je odmah posjetiti veterinarsku ambulantu.
Zbog brojnih mogućih uzroka, veterinaru je potreban detaljan izvještaj vlasnika, uključujući informacije o hranjenju i vremenu povraćanja nakon obroka. Važno je razlikovati povraćanje od regurgitacije, odnosno izbacivanja hrane iz želuca, ili od kašlja. Nakon razgovora slijedi klinički pregled, a po potrebi i dodatne pretrage, uključujući krv, izmet, rendgenske snimke, ultrazvuk, endoskopiju ili dijagnostičku operaciju, posebno kod kroničnog povraćanja.
U mnogim slučajevima jedno povraćanje bez drugih simptoma ne zahtijeva liječenje, dovoljno je da pas posti oko 12 sati uz pristup vodi. Ako povraćanje postaje učestalo, veterinar može propisati antiemetike, a prehranu psa prilagoditi dijetalnom režimu. Ukoliko se pojave dodatni simptomi poput povišene temperature, umora ili bolova u trbuhu, potrebno je liječiti i uzrok koji stoji iza povraćanja.
U blažim slučajevima može pomoći hranjenje dijetalnom prehranom, poput kuhane peradi, riže, krumpira bez začina ili kuhanog na pari, te svježeg sira. Preporučuje se hranjenje u više manjih obroka raspoređenih tijekom dana kako se želudac ne bi preopteretio. Povraćanje kod pasa u većini slučajeva prolazi samo od sebe ili je lako izlječivo, a brz oporavak očekuje se kod povraćanja uzrokovanog prejedanjem ili pokvarenim namirnicama. Ako su uzrok bolesti bubrega ili jetre, oporavak ovisi o uspješnosti liječenja osnovne bolesti.
Povraćanje je prirodni obrambeni refleks tijela koji omogućuje brzo uklanjanje otrovnih tvari ili stranih tijela. Refleks se odvija u nekoliko faza: prva faza, mučnina, očituje se gutanjem, mljackanjem, nemirom, lizanje usana i lučenjem sline, dok se jednjak priprema za kiseli sadržaj želuca.
Psi često jedu travu u ovoj fazi. Druga faza, gušenje, uključuje skupljanje trbušnih mišića i dijafragme, dok grkljan i usta ostaju zatvoreni kako bi se stvorio negativni tlak koji sadržaj iz želuca podiže prema ustima.
Treća faza, povraćanje, dovodi do izbacivanja sadržaja želuca kroz usta, pri čemu epiglotis sprječava ulazak u dišne putove, a povraćeni sadržaj obično je napola probavljena hrana i tekućina promijenjene boje zbog žuči.
Kako bi se povraćanje spriječilo, korisno je psu davati hranu u zdjelici koja sprječava prebrzo gutanje, spriječiti gutanje neprehrambenih tvari, posebno na šetnjama, i izbjegavati nagle promjene hrane. Zimi je važno spriječiti psa da guta snijeg, jer to može dovesti do tzv. „snježnog gastritisa”.
