Vrijeme je da konačno upoznate blavora!

Iako se zmije u pravilu bude u travnju ili svibnju, posljednjih godina viđamo ih i znatno ranije, što je izravna posljedica sve toplijih temperatura i klimatskih promjena.

Globalno zatopljenje pomiče granice prirodnih ciklusa, pa su zmije – i otrovne i one bezopasne – aktivne sve dulje tijekom godine.

Zmije, kao hladnokrvne životinje, ne mogu same regulirati tjelesnu temperaturu te su primorane prilagođavati se vremenskim uvjetima.

Nekad je to značilo hibernaciju tijekom hladnih mjeseci, ali zbog sve češćih toplih dana i temperaturnih oscilacija, one su aktivne i izvan uobičajenog razdoblja.

Kako temperature rastu i priroda oživljava, šanse da tijekom boravka na otvorenom naiđete na zmiju – značajno rastu. Najvažnije je ostati miran i ne izazivati životinju. U pravilu, zmije ne napadaju ljude osim ako se ne osjećaju ugroženo.

Kako razlikovati blavora od zmije?

Osim zmija, prirodu naseljava i korisna vrsta koja se često zamijeni sa zmijom – blavor (Pseudopus apodus), poznat i kao beznožni gušter.

Ova životinja naraste do jednog metra, nema noge, ali nije zmija. Brz je, pokretan i korisna je karika u lancu ishrane – hrani se guštericama, miševima, ptičjim jajima, puževima, kukcima, pa čak i zmijama.

Doktoricu veterinarske medicine Emru Hamidović pitali smo kako razlikovati blavora od zmije, a ona za Bljesak.info pojašnjava:

"Pored zmija, južni dio Bosne i Hercegovine naseljavaju i dva zmijolika guštera: blavor (Pseudopus apodus) i sljepić (Anguis fragilis).

Blavor, kao naš najveći gušter bez nogu, često se zamijeni s nekom od otrovnih zmija, posebno u fazi mladunčeta.

Na području BiH prisutne su ukupno tri vrste otrovnih zmija: poskok, šarka i šargan. Razlikovanje otrovnica od blavora je od ključnog značaja, jer je blavor potpuno bezopasan za ljude i koristan u kontroli štetočina.

Blavor ima zmijoliko tijelo s krutijim pokretima, dok se zmije kreću valovito. Ključne razlike su u obliku i boji tijela, te u obliku glave.

Odrasle jedinke blavora uglavnom imaju jednoličnu boju bez šara, s svjetlijom smeđom glavom i tamnijim, maslinasto-smeđim tijelom, dok zmije otrovnice imaju karakteristične cik-cak šare duž cijelog tijela.

Glava blavora je duguljasta, bez jasno izraženog vrata, s okruglim zjenicama, dok otrovnice imaju trokutastu glavu i vertikalne zjenice.

Jedna od ključnih razlika su i ušni otvori koje blavor posjeduje, a zmije nemaju.

Neke jedinke blavora imaju zakržljale ostatke zadnjih nogu u blizini kloake.

Mlade jedinke blavora mogu podsjećati na šare otrovnica – sivkaste su boje s jasno izraženim tamnijim prugama, ali kako rastu, gube šare i dobivaju jednoličnu boju.

Dakle, mladi blavori nemaju cik-cak šare, već tamnije pruge, i tijelo im je duguljasto, dok su mlade otrovnice kraće i zdepastije", pojasnila je doktorica Hamidović za Bljesak.info.