Veliki bijeli morski psi nestaju: Kako gubitak predatora mijenja cijeli morski ekosustav?

Godinama je otočić Seal Island u Južnoj Africi bio prava meka za ljubitelje morskog života – mjesto gdje su mnogi dolazili kako bi uživo vidjeli nevjerojatne skokove velikih bijelih morskih pasa dok love tuljane.

No, sve se promijenilo. Veliki bijeli morski psi gotovo su potpuno nestali s tog područja, što je izazvalo lančanu reakciju u cijelom morskom ekosustavu – i to vrlo zabrinjavajuću, kako piše National Geographic.

Što se događa?

Novo istraživanje Zaklade za istraživanje morskih pasa (Shark Research Foundation), temeljeno na više od 20 godina podataka i objavljeno u časopisu Frontiers in Marine Science, otkriva koliko se zapravo promijenio ekosustav oko Seal Islanda otkako su veliki bijeli počeli nestajati. Pad broja tih predatora krenuo je oko 2010., a do 2018. potpuno su nestali iz regije.

"Vidjeli smo stvari koje nikad ne bismo očekivali," rekao je morski ekolog Neil Hammerschlag, izvršni direktor Zaklade i jedan od autora studije.

Nakon njihovog nestanka dogodio se niz nepredvidivih promjena. Bez velikih bijelih da ih kontroliraju, u to područje su počeli dolaziti širokonošni morskih psi sedmoperajci – vrste koje su se prije skrivale duboko u obližnjim šumama morskih algi. Sada su se odjednom pojavljivali u grupama i do 15 jedinki.

Čak su i tuljani – koji su inače bili vrlo oprezni i povučeni – počeli formirati velike grupe koje plutaju površinom i čak su počeli juriti za mamcima u kavezima za ronjenje, što prije nije bilo viđeno.

Sve to nisu bile samo neobične promjene ponašanja – radilo se o ozbiljnom poremećaju prehrambenog lanca. I to onom koji su znanstvenici rijetko imali priliku vidjeti ovako izravno.

Zašto je to zabrinjavajuće?

Veliki bijeli morski psi igraju ključnu ulogu u očuvanju ravnoteže u oceanu. Oni su vršni predatori, što znači da održavaju zdravlje ekosustava tako što uklanjaju slabe i bolesne jedinke te kontroliraju brojnost drugih vrsta.

Kada oni nestanu, dogodi se domino efekt – populacije poput tuljana i sedmoperajaca se povećavaju, ali zato njihov plijen, poput inćuna, konjskih skuša i manjih morskih pasa, drastično opada.

Taj efekt znanstvenici nazivaju trofička kaskada – kada gubitak vršnog predatora izazove drastične promjene kroz sve razine hranidbenog lanca.

Iako točan razlog nestanka velikih bijelih još uvijek nije potpuno jasan, znanstvenici sumnjaju na kombinaciju prirodnih i ljudskih faktora.

Orke ih možda ciljano love, no jednako tako zaštitne mreže za morske pse – koje ubiju i do 30 bijelih godišnje – dodatno pridonose njihovom padu. A budući da se veliki bijeli morski psi razmnožavaju sporo i kasno sazrijevaju, čak i manji gubici mogu imati ogromne posljedice.

Što se poduzima?

Stručnjaci poput Hammerschlaga pozivaju na promjenu načina na koji štitimo i ljude i morske predatore. Jedna od ključnih stvari? Prestanak korištenja zastarjelih zaštitnih mreža i prelazak na neubojite metode zaštite, poput promatrača morskih pasa s obale i elektroničkih sredstava odvraćanja, piše TCD.

Na individualnoj razini, svi mi možemo pomoći – podržavanjem udruga za očuvanje morskih pasa, promicanjem održivih ribolovnih praksi, kao i praćenjem znanstveno utemeljenih inicijativa.