Stručnjaci upozoravaju: Kuga malih preživača nadomak regije - rastuća briga za zdravlje stoke

Veterinari u regiji i Bosni i Hercegovini sve češće i glasnije upozoravaju na potencijalnu opasnost, širenje i nespremnost za sprječavanje pojave i po potrebi suzbijanja bolesti "kuge malih preživača", koja je već prisutna na širem području Balkana, a zbog kretanja stoke i životinjskih proizvoda može da brzo stigne i na ova područja, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).  

Tim povodom prošli tjedan u Banja Luci su se okupili predstavnici veterinarskih institucija i ustanova sa područja cijele BiH, ali i regije.

Na temu ''Kuga malih preživara - Prijetnja i izazov procjena rizika, brzo prepoznavanje i dijagnostika“ govorilo se u organizaciji Društva doktora veterinarske medicine bh. entiteta RS.

Ovo je jedan od prvih pokušaja stručnjaka da ukažu na potencijalni i vrlo mogući problem nadležnim organima zbog podizanja spremnosti za sprečavanje pojave i po potrebi suzbijanja bolesti, te informiranje javnosti. Predavači i gosti bili su stručnjaci iz različitih oblasti veterinarske medicine iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Širenje bolesti u Europi

Širenje bolesti u Europi je zabrinjavajuće i naglašava globalnu mobilnost bolesti, jer kretanje stoke i životinjskih proizvoda između zemalja može olakšati prenošenje virusa preko granica.  Osim toga, pojava kuge malih preživara u Europi poklapa se s ponovnom pojavom drugih bolesti koje pogađaju stoku, kao što su afrička svinjska kuga i ptičja influenca, koje su opterećivale veterinarske i sustava javnog zdravstva.  

Mnogi faktori mogu utjecati na širenje bolesti, a to su povećana trgovina i kretanje životinja, klimatske promjene, ograničena pokrivenost cijepljenjem i drugo.  Pojava bolesti u Europi izaziva zabrinutost za poljoprivrednu u vidu ekonomskih gubitaka i trgovinskih ograničenja.

Iako nije opasna za ljude, širenje bolesti u životinjskim populacijama i dalje može imati indirektne efekte na javno zdravlje.  Povećana upotreba veterinarskih lijekova, uključujući antibiotike, može doprinijeti nastanku bakterija otpornih na antibiotike, što predstavlja prijetnju zdravlju životinja i ljudi.  Za farmere i proizvođače stoke, kuga malih preživača može biti ozbiljan izazov u smislu upravljanja zdravljem životinja i zaštite njihovih stada, navode iz INZ-a.

O virusu

Morbillivirus malih preživača (Small ruminant morbillivirus, SRMV) ili Kuga malih preživara (Peste des pestis ruminants , PPR) je virusno oboljenje koje pogađa male preživare, prvenstveno ovce i koze.  Goveda, bivoli i svinje mogu se zaraziti ovim virusom, ali ne pokazuju kliničke simptome bolesti, te nemaju značajnu ulogu u širenju infekcije. Kamile, divlji preživari, gazele, divokoze mogu se zaraziti, ali njihova uloga u epidemiologiji bolesti nije potpuno razjašnjena.

Ovo oboljenje se pojavljuje kao značajan problem u veterinarskoj medicini zbog svog potencijala da izazove ozbiljne epizootije, posebno u regijama s velikom gustoćom naseljenosti malih preživača.

Bolest se najčešće širi tokom suhih i hladnih perioda godine. Procjenjuje se da je morbiditet 100 posto, a mortalitet i do 90 posto, a zavisi od vrste i starosti životinje, sekundarnih infekcija i virulentnosti virusa.  Period inkubacije je kratak i iznosi od 2 do 7 dana.

Virus je osjetljiv na djelovanje UV zraka i većine dezinficijensa, te ga je moguće inaktivirati na 50 stupnjeva tijekom jednog sata. Hlađenje i zamrzavanje konzerviraju ovaj virus, te može preživjeti dugo u salamurenom i duboko smrznutom mesu. Virus se prvenstveno prenosi bliskim kontaktom zaraženih i zdravih životinja. Izlučuje se putem sekreta i ekskreta, a moguće ga je pronaći i u mlijeku. Sekundarni izvori zaraze su kontaminirana hrana i voda, stajnjak, pašnjaci i pojilice.  

Način uzgoja životinja ima važnu ulogu u širenju bolesti. Životinje u slobodnom uzgoju ostvaruju bliski kontakt, te se kreću po urbanim i seoskim sredinama i na taj način pridonose širenju virusa u prijemčivoj populaciji.

Ogromne ekonomske štete

Nekontrolirani i ilegalni transporti i trgovina stoke uz kretanje ljudi, kontaminirana oprema, hrana, voda, namirnice animalnog porijekla i prijevozna sredstva imaju veliki značaj u širenju kuge malih preživača.  

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (eng. Food and Agriculture Organisation of the United Nations, FAO), ukupan broj malih preživača u svijetu iznosi oko 2,5 milijardi od čega se preko 1,74 milijarde nalaze u zemljama u kojima je PPR prisutan.  Godišnji ekonomski gubici dosežu čak 2,1 milijardu američkih dolara.  Bolest je prijavljena u više od 70 zemalja Azije, Afrike, Bliskog Istoka i Europe.

Tijekom 2024. godine, bolest je prijavljena u Grčkoj i Rumunjskoj što predstavlja trenutno nepovoljnu epizootiološku situaciju za kompletno područje Balkana.  Svjetska organizacija za zdravlje životinja (eng. World Organisation for Animal Health, WOAH) zajedno sa FAO započeli su globalnu inicijativu pod nazivom ''Global eradication of PPR'', koja ima za cilj da eliminiraju kugu malih preživača do 2030. godine.  Ovo uključuje pristup imunizaciji na globalnom nivou, poboljšanje dijagnostike i edukaciju farmera. Europska Agencija za sigurnost hrane preporučuje nekoliko mjera u svrhu suzbijanja širenja bolesti.

Preporuke

Stručnjaci preporučuju brzo otkrivanje, ograničeno kretanje, eutanazija, neškodljivo uklanjanje, dezinfekcija.  Dijagnostika obično uključuje laboratorijske testove kao što je PCR (lančana reakcija polimeraze) za otkrivanje virusne RNK ili serološke testove za identifikaciju antitijela.  Simptomi kod životinja uključuju povećanu tjelesnu temperaturu, iscjedak iz nosa, konjuktivitis, stomatitis, respiratorni distres i gastrointestinalne probleme.

S obzirom na sličnost simptoma sa drugim bolestima, neophodna je temeljita diferencijalna dijagnoza.  Imunizacija predstavlja preventivnu mjeru u sprječavanju širenja bolesti, ali strategije kontrole se u velikoj mjeri oslanjaju na dobre prakse biološke sigurnosti, karantenu životinja i generalno poboljšanje zoohigijenskih uvjeta na farmama.

''Da bi ublažili opasnost od PPR-a, krovne nadležne europske organizacije u korelaciji sa veterinarskim sektorom moraju poduzeti proaktivne mjere za borbu protiv ove bolesti. Neke od tih mjera podrazumijevaju vakcinaciju, nadzor i rano otkrivanje, biosigurnosne prakse, prekograničnu suradnju.

Pojava PPR-a u Europi predstavlja sve veći izazov za zdravlje stoke i ekonomiju poljoprivrednog sektora. Efikasnim nadzorom, programima vakcinacije i međunarodnom suradnjom, širenje PPR-a može se kontrolirati, a rizik za zdravlje populacije malih preživača svesti na minimum.

Kako navode iz INZ-a, potencijalno skoro širenje bolesti na zemlje regije i Bosnu i Hercegovinu, zahtijeva stalni angažman cijele zajednice kako bi se osigurala zaštita domaće proizvodnje i u konačnici smanjili ekonomski gubici, istaknuo je u svom obraćanju veterinarima  dr. Budimir Plavšić, predstavnik Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH).