Prijatelji životinja traže zabranu tradicije u dresuri konja koja dolazi iz BiH

Prijatelji životinja uputili su nadležnim institucijama opsežnu pravnu i znanstvenu argumentaciju kojom upozoravaju da su štraparijade, takozvana natjecanja konja u vuči teških trupaca, u izravnoj suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

"Štraparijade predstavljaju organizirano i sustavno zlostavljanje konja, temeljeno na prisili, boli i strahu, zbog čega veterinarska inspekcija ne smije davati suglasnost za njihovo održavanje, a organizatore i sudionike treba sankcionirati", ističe Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.

Pojašnjava da već pri vezanju za trupac mnogi konji pokazuju izražen strah i otpor. "Tijekom vuče muče se, posrću, staju nakon nekoliko metara, pokazuju snažnu uznemirenost, povlače se, propinju na stražnje noge, zapliću noge u lance ili potpuno odbijaju krenuti. Na brojnim događanjima konji šepaju, drže kopito u zraku i teško se oslanjaju, što upućuje na akutne ozljede lokomotornog sustava.

Batine

Pokazuju facijalne znakove boli i kada nastavljaju vući. Znanstvena istraživanja potvrđuju da i buka, publika i javna natjecanja uzrokuju konjima mjerljiv fiziološki stres i patnju", rekla je.  A zašto konji vuku trupce ako im je to bolno? Prijatelji životinja ukazuju da se štraparijade u cijelosti temelje na uvjetovanom ponašanju kroz bol i strah, pri čemu konj vuče samo zato da izbjegne kaznu.

"Tijekom priprema za štraparijade, daleko od očiju javnosti, batine čine sastavni dio brutalne dresure konja. Na samim događanjima, zbog dojma u javnosti, štrapari su počeli koristiti i prikrivene metode zlostavljanja, povlačenje za žvale i uzde.

Urlanjem i lupanjem rukama odostraga prisiljavaju konja na vuču, dok ga osoba sprijeda grubo povlači za žvale i podbradni lanac, čime izaziva oštru bol u ustima i čeljusti, a i sitne frakture.

Konji reagiraju dizanjem glave, škljocanjem zubima, otvaranjem usta i guranjem jezika preko žvale kako bi ublažili bol, što im se često onemogućava zatezanjem remenja oko glave. Izrazita bol prisiljava ih da povuku teški teret kako bi izbjegli daljnje nanošenje boli", opisala je Kačavenda.

Kada se konj opire, stane ili se pokuša odmoriti, doživljava bol u ustima i glavi, uz udarce, grube trzaje i vikanje. Kada krene naprijed i povuče trupac, bol u ustima se privremeno smanjuje. Tako uči da otpor znači jaču kaznu. Klopotan Kačavenda navodi da je na samom događanju dovoljno da štrapar zamahne rukom po zraku i povikne, a konj će poslušno povući trupac iz straha od kazne.

"Poražavajuće je da organizatori takav perfidan način zlostavljanja konja nazivaju sportskim natjecanjem. Kada bismo iste postupke primijenili na ljude sportaše, bez dvojbe bismo ih nazvali prisilom i zlostavljanjem, a takvi treneri bili bi kazneno sankcionirani", poručila je.

"Štraparijade u Hrvatskoj nisu tradicija"

Uzroci svirepog odnosa prema konjima nalaze se u činjenici da glavni pokretač štraparijada nije ljubav prema konjima, već ilegalno klađenje, bogati nagradni fondovi i financijska eksploatacija izmučenih životinja, što štraparijade čini žarištem višestrukih povreda zakona, tvrde Prijatelji životinja.

Vuča tereta konjima u prošlosti postojala je isključivo kao radna aktivnost nužna za preživljavanje. Pretvaranje prisilnog rada životinja u natjecateljski događaj s publikom, glazbom, klađenjem i financijskim ulozima predstavlja pokušaj uvoza iz BiH, bez povijesnog ili kulturnog uporišta u Hrvatskoj, dodaju iz udruge.

Iz udruge Prijatelji životinja zato naglašavaju da nikakva pravila ili kozmetičke izmjene ne mogu takvo postupanje prema konjima nazvati sportskim natjecanjem ili ih učiniti zakonski i etički prihvatljivima. "Nakon što je zakonski zabranjeno koristiti konje za radno izvlačenje trupaca iz šuma, poseban apsurd bio bi da dopustimo njihovo mučenje iz čiste zabave i pohlepe za brzom zaradom.

Sam čin vezanja konja za teške trupce i njihovo prisiljavanje na vuču, neovisno o načinu izvedbe, predstavlja zlostavljanje, što je nespojivo s temeljnim načelima Zakona o zaštiti životinja. Ne može se legalizirati ono što je već zakonom zabranjeno", kažu iz udruge.

Prijatelji životinja poručuju nadležnim tijelima da i dalje dosljedno primjenjuju Zakon o zaštiti životinja te da ne dozvoljavaju održavanje štraparijada i sankcioniraju one koji to rade nelegalno. Peticija za zabranu štraparijade i više informacija nalaze se na www.prijatelji-zivotinja.hr.