Zika virus može se pojaviti i u Hercegovini: Komarac sve otporniji

Zika virus koji se trenutno velikom brzinom širi zemljama Južne Amerike, tropskim i suptropskim pojasem Zemlje, mogao bi se pojaviti i u Bosni i Hercegovini. Razlog tome je prilagođavanje komaraca koji prenose zika virus na hladniju klimu.

Lijeka na ovaj virus još uvijek nema, a pretpostavlja se kako će cjepivo protiv njega biti dostupno za 10-12 godina, rekla je u razgovoru za Anadoliju prof. dr. sci. Sajma Krkić-Dautović, vlasnica prve i jedine infektološke ordinacije u BiH i regiji.

Virus zika, kako ističe Dautović, pripada grupi hemoragijskih groznica koje su uzrokovane različitim vrstama virusa raspostranjenim u specifičnim žarištima ili u cijelom svijetu.

"Neke se prenose sa životinja na čovjeka, neke preko vektora komaraca ili krpelja, a druge sa čovjeka na čovjeka. Postoje četiri grupe virusa koje izazivaju hemoragijske groznice i zika virus spada u četvrtu grupu. Sve ove grupe virusa daju sličnu simptomatologiju, jedino što su neke vrlo teške sa jako velikom smrtnošću (kao lisa-groznica). Sve groznice imaju slične ili jednake simptome: povišena temperatura, opća malaksalost, glavobolja, bolovi u kostima i mišićima, promjene po koži u vidu osipa ili krvarenja po koži i sluznicama", ističe Dautović.

Opasni zika virus prenose komarci roda Aedes, kao A. Aegypti, A. Africanus, A.apicoargenteus i sl. koji se uglavnom mogu naći u tropskim područjima. Prilagođavanje komarca A. Aegipti na temperaturne razlike prijete da se populacija ovog komarca raširi bilo gdje.

"Komarci koji prenose virus zika adaptirali su se u posljednje vrijeme na hladniju klimu i šire se prema umjerenom pojasu, ima dokaza da je njegova DNK-a otkrivena i u sjevernim dijelovima Amerike. Virus zika se može proširiti svugdje gdje je tropska i suptropska klima. Pošto jedan dio BiH pripada području Mediterana (donji dio Hercegovine), možemo očekivati da se eventualno tu pojavi. Komarci su sve više otporni na klimu, ali i sredstva kojim se čovjek brani od njih (repelenti i insekticidi)", rekla je za Anadoliju Dautović.

Zika virus prvi put je otkriven 1947. godine u Ugandi nakon čega se proširio i u druge dijelove svijeta. Posljednji podaci pokazuju kako je ovaj virus uzrok na tisuće slučajeva novorođenčadi oboljele od mikrocefalije u Južnoj Americi.

"Jedno vrijeme se činilo da je bio lokaliziran na području Ugande, kasnije se počeo otkrivati u drugom dijelovima svijeta. Od 2014. godine širi se i po zapadnoj hemifseri, na Južni i Srednju Ameriku, a od 2015. godine izuzetno je aktivan. Zdravstveni stručnjaci su primijetili povezanost virusa zika sa rađanjem djece sa mikrocefalijom (mala glava sa nerazvijenim mozgom). Potvrđeno je da je u Brazilu od kraja listopada 2015. do sredine siječnja 2016. godine registrirano 3.500 slučajeva rođene mikrocefalične djece. To je stravična brojka", naglašava Dautović.

Podsjeća kako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila nivo II upozorenja za putnike zbog "eksplozivnog širenja virusa".

Neophodno uništavanje komaraca prenositelja

"Alarm jeste proglašen, važno je znati da je neophodno uništavanje komaraca. Ljudi koji odlaze u tropska područja trebaju koristiti zaštitna sredstva. Komarci grizu i danju i noću. Sve više, oni stiču otpornost na sva sredstva. Oni se genetski mijenjaju, visoko su prilagodljivi kukci".

Dužina inkubacije nije točno utvrđena, pretpostavlja se da se simptomi javljaju pet do sedam dana nakon uboda komarca.

"Kod svih groznica dolazi do oštećenja kapilara krvnih sudova i oštećenja hematopoeze (proizvodnje krvi i krvnih elemenata). Zbog tog se javlja pojačana propustljvost krvnih sudova i do krvarenja u koži i sluznicama. Neki virusi hemoragiske groznice (kao virus ebole), izaziva opsežna krvarenja i za nekoliko sati može nastupiti smrt. O zika virusu se zna dosta toga, on se nalazi u krvi oboljelih, a prenosi se osim ugrizom komarca i seksualnim putem, a kod trudnih žena prodire preko posteljice i oštećuje plod, utiče na rast kostiju glave i mozga. Uzročnog lijeka nema protiv ovog virusa, cjepiva još uvijek nema. Računa se da će biti cjepiva za nekih 10 do 12 godina", istakla je Dautović.

Virus gripe H1N1 nastao je mutacijom virusa sezonske, ptičije i svinjske gripe

U BiH trenutno je sezona "obične" sezonske gripe, ističe Dautović. Sezonska (epidemijska) gripa prolazi kod većine ljudi sa blagim simptomima, kao što su povišena temperatura, hunjavica, malaksalost ili kašalj.

Ipak, uslijed mutacije virusa, dolazi do izmjene u njegovom genetskom kodu koji ga jača iz godine u godinu. Uslijed mutacije, stvara se novi virus koji predstavlja svojevrsnu mješavinu drugih virusa.

"Gripa se može komplicirati kod starijih ljudi, trudnica, djece i ljudi koji imaju neku drugu bolest. Virus sezonske gripe je sposoban da se svake godine promijeni, mutira, dolazi do njegove izmjene u genetskom kodu, obično bude jači. Virus ptičije gripe dugo vremena bio je samo na pticama, ali se na ljude proširio uslijed selidbe ptica i njihovog uzgajanja. Kasnije je došlo do mutacije u genu virusa i došlo je do spajanja genetskog materijala virusa sezonske gripe, virusa svinjske i ptičije gripe i stvoren je novi tip virusa H1N1. Taj novi virus sastavljen je od tri dijela i mnogo je potentniji i opasniji. Virusi nastali genetskom mutacijom su otporniji, izazivaju težu bolest i češće i teže komplikacije", rekla je prof. Dautović.

Od spomenutog virusa, kako tvrdi prof. Dautović, mogu oboljeti svi ljudi, ali su jače ugroženi mladi ljudi punog zdravlja, ljudi sa kroničnim bolestima (hroničnim opstruktivnim i plućnim, malignim bolestima, dijabetičari i sl.) te trudnice i gojazni mlađi ljudi.

"Zato je važno prepoznati na vrijeme simptome, procijeniti težinu bolesti, potvrditi je nalazima virusologije, te oboljele odmah izolirati hospitalizovati i provesti adekvatnu terapiju", zaključila je prof. dr. Dautović.