Zašto se većina Nijemaca ne želi cijepiti?

Prvo cjepivo protiv korone koje se već masovno daje u zapadnim zemljama sačinili su njemački znanstvenici iz BioNTecha u Mainzu. U ponedjeljak (21.12.) bi Europska agencija za lijekove trebala odobriti to cjepivo za cijelu Europsku uniju, sama Njemačka planira početak cjepljenja već za 27. prosinca.

Međutim, trenutno je manje od polovine Nijemaca spremno cijepiti se.

U ispitivanju provedenom u drugom tjednu prosinca, samo 48 posto ljudi je reklo da će se cijepiti, prenosi Monitoring koji su uspostavili Sveučilište u Erfurtu i Institut „Robert Koch". U toj anketi je 40 posto ljudi reklo da prvo namjerava pričekati s odlukom, a 11 posto u potpunosti odbija cijepljenje.

U pitanju je drastičan pad spremnosti da se primi cjepivo u odnosu na proljeće, kada je 79 posto Nijemaca u načelu bilo spremno cijepiti se kada cjepivo bude dostupno.

Što je odluka konkretnija, to je veći strah

Oni koji su skeptični ili sasvim odbijaju cijepljenje najčešće su kao razloge navodili da odvaguju prednosti i moguće rizike, kao i da ne vjeruju da su transparentno objavljene sve moguće nuspojave.

Ispitivanje agencije Forsa provedeno 15. i 16. prosinca dalo je gotovo iste postotke kao spomenuta anketa. Hamburški Centar za zdravstvenu ekonomiju je prošlog mjeseca usporedio situaciju u europskim zemljama i zaključio da se Njemačka kreće u prosjeku – svuda opada spremnost na cijepljenje.

„Sada odluka postaje konkretnija“, kaže psiholog Philipp Schmidt sa Sveučilišta u Erfurtu. „Kad ljudi govore o tome kako bi se ponašali u budućnosti, naginju da više ulaze u rizike nego kod sasvim konkretnih odluka“, rekao je on u intervjuu za Deutschlandfunk. Drugim riječima – pitanje o cijepljenju sada je vrlo konkretno jer je cjepivo tu.

Schmidt pak u prvi plan ističe „manjak informacija“, uvjeren da to potiče sumnje. „Ljudima bi trebalo pokazati da je velika moć cijepljenja u tome što postoje činjenice koje pokazuju da je rizik od bolesti veći od rizika cijepljenja.“

Ni mnogi liječnici ne žele cjepivo?

Rasprava se vodi i oko jedne druge ankete dva stručna udruženja zaposlenih u intenzivnoj njezi. Prema njoj, početkom prosinca je 73 posto liječnika i svega 50 posto medicinskih sestara i njegovatelja reklo da bi se cijepilo. Pri tome 90 posto liječnika i 75 posto medicinskih sestara i tehničara vjeruje da će cijepljenje biti važno za suzbijanje pandemije.

Veoma me iznenađuje da spremnost medicinskog personala na cijepljenje nije znatno viša i da postoji tolika suzdržanost“, rekao je Karl Lauterbach, stručnjak za zdravstvenu politiku njemačkih Socijaldemokrata, piše DW.

On je ipak pretpostavio da su mnogi u anketi odgovarali negativno jer vjeruju da nisu u rizičnoj grupi pa da se ne moraju već sada cijepiti, ili da su pak dovoljno sigurni zbog zaštitne opreme. Lauterbach je dodao da cijepljenje treba ostati dobrovoljna i za medicinski sektor.

Međutim, iako je cijepljenje dobrovoljno, očekuje se da na početku potražnja bude znatno veća od dostupnog broja cjepiva. Njemačka računa da će do kraja ožujka moći da imunizirati najviše pet milijuna ljudi, a ministar zdravlja Jens Sphan je najavio da će se početi od staračkih domova.

Na zanimljiv način je do javnosti došla procjena službenog Berlina kakav odziv na cijepljenje očekuje. Naime, na snimci koja prikazuje kancelarku Angelu Merkel kako je u srijedu išla na sjednicu Vlade, u njenoj ruci su se jasno vidjeli papiri koji možda nisu bili za javnost.

Tu se vidi da vlasti procjenjuju da će na kraju 69 posto ljudi biti spremno primiti cjepivo, ali da će najveća spremnost od 80 posto biti u posebno osjetljivim grupama. Tu se ubrajaju stariji od 70 godina, pacijenti stacionarno smješteni u bolnicama i domovima za njegu te medicinsko osoblje.

Za grupu djece do 12 godina na papiru je samo navedeno da ih ima 9,9 milijuna, ali bez procjene koliko bi se njih cijepilo. „Zato se može pretpostaviti da Savezna Vlada ne očekuje da se ova grupa cijepi“, navodi list Die Welt.

Teška zima povećava spremnost na cijepljenje?

Ako bi procjene vlasti bile točne, Njemačkoj će trebati oko 90 milijuna doza cjepiva da se imunizira 46,16 milijuna ljudi. Njemačka za sada ima ugovore ili predugovore za ukupno preko 300 milijuna doza, ali nisu svi potencijalni proizvođači još prošli kliničke studije i ušli u masovnu proizvodnju.

Prema procjenama njemačkih znanstvenika, efikasno cijepljenje 65-70 posto stanovnika bilo bi dovoljno da se pobijedi pandemija. Sve je više glasova koji traže opsežnu „kampanju za cijepljenje“ kojom bi se građanima objasnile prednosti cjepiva.

Kancelarka Merkel je prije nekoliko dana u njemačkom parlamentu Bundestagu ponovila da će cijepljenje ostati dobrovoljno, ali je dodala: „Ima i ljudi koji se ne žele cijepiti. Ako bi to bilo preko 40, 50 ili 60 posto ljudi, onda ćemo još mnogo duže morati nositi maske jer nećemo postići imunitet krda.“

„Dobro je ako su ljudi skeptični prema, u ovom slučaju, cijepljenju. To znači da propituju stvari i traže dokaze. Uz to naravno da iznose svoje brige i strahove, i njih treba uzeti ozbiljno“, kaže psiholog Schmidt. „Mi stručnjaci često pravimo grešku da, čim netko iznese bojazni, odmah mu pod nos stavimo činjenice. Kažemo: 'Ne, to nije točno, pokazat ću ti studije.' Tada se sugovornik osjeća neshvaćeno.“

Schmidt umjesto toga predlaže da se shvate osjećanja sugovornika, da se pita što je čitao i zašto se boji cjepiva. „Onda se mogu ponuditi znanstvene činjenice i iznijeti informacije. Možda će to prije dovesti do pristanka ljudi da se cijepe.“

Ministar zdravlja Spahn je krajem studenog rekao da očekuje porast spremnosti na cijepljenje kada „ova teška korona-zima bude iza nas“.

U Njemačkoj se u prosincu u vezu s koronom dovodi 9.801 smrtni slučaj. U cijelom studenom je ta brojka iznosila 5.796, u listopadu 964, a u rujnu 190. Zemlja je od prošle srijede u strogom lockdownu koji će trajati najmanje do 10. siječnja.