Zašto se ne želimo cijepiti?
Unatoč svakodnevnim apelima nadležnih, odziv građana je nedovoljan da bi u kratkom roku cijepili veći dio stanovništva, a jedino tako, kažu, možemo steći kolektivni imunitet.
Ne zna se šta je razlog stagnacije u cijepljenju, za koju više nije prepreka nedostatak cjepiva. Naprotiv, sva poznata cjepiva su dostupna, ali brojni građani imaju svoje razloge što se, ipak, ne žele cijepiti.
Nešto bolja situacija s odzivom je trenutno u Republici Srpskoj, posebno u Banja Luci, gdje se cijepi do 1.500 građana dnevno. Međutim, nadležni apeliraju ovaj put na mlađe da se cijepe, jer se o tome kakav će biti 4 val može samo nagađati.
Posljednjih dana zabrinjava velika nezainteresiranost za cijepljenjem u manjim gradovima.
Vesna Mlađenović iz punkta za cijepljenje Banja Luka kaže: “Imamo dosta mladih, studenata, nastavnog osoblja. Trenutno imamo blagu stagnaciju, da li zbog godišnjih odmora ili što već.”
“Ono što predstavlja prioritet je zainteresiranost građana za cijepljenjem i mi ih pozivamo da iskoriste vrijeme povoljne epidemiološke situacije da se kao i svagdje u svijetu cijepe'', objašnjava Branislav Zeljković, direktor instituta za javno zdravstvo RS.
S obzirom na broj stanovnika u Bosni i Hercegovini, za kolektivni imunitet trebalo bi se cijepiti dvije trećine stanovništva, smatraju stručnjaci. Ovim tempom cijepljenja ne čeka nas, kažu, ništa dobro.,
“Nama treba bar 2 milijuna ljudi da se cijepi, ali ovo nešto jako sporo ide i bojim se da ćemo imati velike negativne posljedice”, govori imunolog, Jasenko Karamehić
cijepljenje je jedan od preduvjeta, smatraju epidemiolozi da bi se ublažili efekti novog delta soja na jesen, koji se pokazao kao mnogo otporniji i ima veću brzinu prenosa u populaciji, prenosi BHRT.
