Vjerujete li u njih? Ovo je 10 najčešćih mitova o moždanom udaru

Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrti i invaliditeta, no oko njega i dalje kruži niz pogrešnih vjerovanja. Donosimo najčešće mitove i provjerene činjenice koje mogu spasiti život.

Postoje tri glavne vrste moždanog udara. Ishemijski udar, koji čini čak 87 % slučajeva, nastaje kada je arterija koja dovodi krv u mozak blokirana.

Hemoragijski udar uzrokovan je puknućem moždane arterije i posljedičnim oštećenjem okolnih tkiva.

Treća vrsta je prolazni ishemijski napadaj (TIA), često nazivan i „mini-udar”, kratkotrajni prekid dotoka krvi u mozak, koji obično traje manje od pet minuta.

Iako je moždani udar čest, i dalje je okružen brojnim mitovima, a one najraširenije za Medical News Today razjasnio je dr. Rafael Alexander Ortiz, šef Neuroendovaskularne kirurgije i Intervencijske neuroradiologije bolnice Lenox Hill.

1. "Moždani udar je bolest srca"

Unatoč tome što dijeli iste rizične čimbenike kao i mnoge kardiovaskularne bolesti, moždani udar je – bolest mozga.

"Neki ljudi misle da je moždani udar problem srca. To je pogrešno. Moždani udar nastaje zbog blokade ili puknuća krvnih žila u mozgu", naglašava dr. Ortiz.

Zbunjenost često nastaje zato što se moždani i srčani udar događaju zbog sličnih mehanizama – poremećenog protoka krvi – no zahvaćeni organi potpuno su različiti.

2. "Moždani udar se ne može spriječiti"

Većina rizičnih čimbenika itekako se može kontrolirati.

"Najčešći faktori rizika uključuju visok tlak, pušenje, povišeni kolesterol, pretilost, dijabetes, ozljede glave i vrata te srčane aritmije", ističe dr. Ortiz.

Promjene životnog stila, više kretanja, zdrava prehrana, smanjenje stresa i alkohola, značajno smanjuju rizik. U mnogim slučajevima riječ je upravo o navikama koje možemo mijenjati.

3. "Moždani udar se ne javlja u obiteljima"

Postoje genetski poremećaji koji povećavaju rizik, poput srpaste anemije. Uz to, obitelji često dijele prehrambene navike, okolišne uvjete i obrasce ponašanja, što zajedno s genetikom dodatno podiže rizik.

Dakle, iako moždani udar nije isključivo „nasljedna” bolest, obiteljska povijest igra važnu ulogu.

4. "Simptomi moždanog udara teško su prepoznatljivi"

Najvažniji simptomi jednostavno se pamte putem akronima F.A.S.T.:

F (Face) – spuštena jedna strana lica

A (Arms) – slabost ili utrnulost jedne ruke

S (Speech) – nerazgovijetan govor, teškoće u izgovoru

T (Time) – vrijeme je za hitnu službu

Dodatni simptomi uključuju iznenadnu utrnulost jedne strane tijela, zbunjenost, gubitak vida, probleme s hodom, iznenadne jake glavobolje bez jasnog razloga. Kod moždanog udara vrijeme je doslovno mozak.

5. "Moždani udar se ne može liječiti"

"To je pogrešno uvjerenje. Mnogi se simptomi mogu ublažiti ili čak potpuno povući ako se liječenje započne brzo", ističe dr. Ortiz.

Danas postoje učinkovite intervencije poput:

lijekova koji razgrađuju ugrušak,

mehaničke trombektomije – uklanjanja ugruška minimalno invazivnim putem,

kirurškog zahvata.

Pacijenti koji stignu u bolnicu unutar 3 sata od pojave simptoma imaju znatno bolje izglede za oporavak.

6. "Moždani udar pogađa samo starije"

Istina je da se rizik povećava s godinama, ali moždani udar može pogoditi i mlade. Čak 34% hospitalizacija zbog moždanog udara u jednom velikom istraživanju odnosilo se na osobe mlađe od 65 godina.

Oko 15 % ishemijskih moždanih udara događa se kod mladih odraslih osoba i adolescenata. U toj skupini najčešći rizični čimbenici ostaju isti: tlak, dijabetes, pušenje, pretilost i poremećaji masnoća.

7. "Svi moždani udari imaju simptome"

Mnogi moždani udari prolaze nezapaženo – tzv. "tihi" moždani udari. Često se slučajno otkriju na MRI snimkama mozga kao bijele točke ožiljnog tkiva.

Unatoč izostanku simptoma, tihi udari nisu bezazleni: povećavaju rizik od novog moždanog udara, kognitivnog propadanja i demencije.

8. "Mini-udar nije opasan"

Mini-udar, odnosno TIA, često se pogrešno doživljava kao "slabiji" ili "manji" moždani udar. To je zapravo ozbiljno upozorenje.

"TIA je pretkazatelj velikog moždanog udara. Svaki simptom, pa makar trajao samo nekoliko minuta, zahtijeva hitnu medicinsku procjenu", naglašava dr. Ortiz.

9. "Moždani udar uvijek izaziva paralizu"

Iako je moždani udar jedan od najčešćih uzroka invaliditeta, ne dovodi uvijek do paralize. Dugoročni učinci ovise o tome gdje se u mozgu dogodilo oštećenje i koliko je veliko.

Primjerice:

udar lijeve strane mozga može uzrokovati paralizu desne strane, probleme s govorom, usporenost, poteškoće s pamćenjem;

udar desne strane mozga može uzrokovati paralizu lijeve strane, probleme s vidom, impulzivnost i gubitak pamćenja, piše Ordinacija.hr. 

10. "Oporavak od moždanog udara je brz"

Oporavak je često dugotrajan i zahtjeva veliku upornost. Statistike pokazuju:

10 % se gotovo potpuno oporavi,

25 % ima manja oštećenja,

40 % umjerena do teška oštećenja,

10 % treba dugotrajnu skrb.

Najvažnije razdoblje za intenzivnu rehabilitaciju jest prvih 2–3 mjeseca, kada mozak ima najveću sposobnost oporavka. No napredak je moguć i nakon toga, samo sporijim tempom.