Upute za zaštitu na vrućinama

Ljetno godišnje doba zahtijeva promjene načina života, od prehrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktivnosti. 

''Bitno je znati i kako čuvati namirnice, koje konzumiramo, kakve nam prehrambene navike trebaju biti, te kako postupiti u slučaju ekstremno visokih temperatura. To se posebno odnosi na starije osobe, kronične bolesnike, dojenčad te malu djecu. Visoke temperature, pojačano znojenje, opekotine, ubodi insekata i trovanje hranom samo su neke od opasnosti s kojima se suočavamo tijekom ljeta'',  upozoravaju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica koje je danas dalo upute koje se odnose na zaštitu na visokim temperaturama, posebno mlađih i starijih osoba. 

Nekontrolirano izlaganje sunčevim zrakama kao i nekorištenje sredstava sa zaštitnim faktorom može izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekotine, ubrzano starenje, te u krajnjem slučaju i karcinom kože, melanom. 

Zaštita od sunca

Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva s najvećim zaštitinim faktorom (50) koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 20 minuta prije izlaska na sunce, uz ponavljanje svaka dva sata nakon svakog kupanja. Potrebno je postepeno izlaganje suncu, prvi dan ne duže od 15 minuta, pa potupno produžavati vrijeme, uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama u periodu od deset do šesnaest sati. Preporučljivo je oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima, te nošenje sunčanih naočala sa UV zaštitnim slojem. 

Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna količina vode od najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša, ali potrebno je unositi tečnost polako, u manjim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića, koja će samo pojačati gubitak tekućine iz tijela. 

Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestovati crvenilom i svrbežom kože, te velikim bolnim otokom. U većini slučajeva stanje se smiri i prođe nakon stavljanja hladnih obloga i umirujućih krema na mjesto otoka. 

Tijekom cijele godine, a naročito ljeti treba paziti na čuvanje i pohranjivanje namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature nepravilno čuvanje namirnica skraćuje vijek trajanja, te bitno utiče na kvalitetu i nutritivnu vrijednost namirnica, upozoravaju iz INZ-a. 

U toplim danima trebalo bi maksimalno pojednostaviti pripremu jela, upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i po mogućnosti svakodnevno pripremati svježe obroke. 

Posebnu pažnju treba obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi. Osim pravilnog čuvanja hrane, termičke obrade i temeljitog pranja voća i povrća, trovanje hranom spriječit ćemo čestim pranjem ruku te pravilnom higijenom vašeg suđa i pribora za rad sa hranom, naročito daske za rezanje mesa. 

Četiri O

Većina mikroorganizama u hrani se brzo razmnožava na temperaturama između 5 i 60 stupnjeva celzijusa, pa je zato važno hranu što prije zagrijati na temperaturu višu od 60 ili ohladiti na temperaturu nižu od 5 stupnjeva. 

Svakog ljeta mnogi se građani obraćaju liječniku zbog problema uzrokovanih konzumiranjem pokvarenih, odnosno zdravstveno neispravnih namirnica. Svake godine Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica bude prijavljeno stotine slučajeva oboljenja ljudi koja se mogu povezati sa hranom. 

Potrebno je povesti računa o preventivnim mjerama zaštite koje se u najkraćem mogu svesti na pravilo "četiri O" (operi, ohladi, obradi, odvoji). Primjenom pravila "četiri O" uveliko se može smanjiti rizik po zdravlje, te bi ovo pravilo trebali usvojiti i praktično primjenjivati. 

Pravilo "četiri O" podrazumjeva "operi" sve namirnice koje se konzumiraju u svježem stanju, kao i ruke i pribor za jelo i pripremu, "ohladi" namirnice koje se neće odmah konzumirati ili gotovu hranu treba ohladiti i čuvati na temperaturu od 3-5 stupnjeva celzijusa, termički "obradi" namirnice poput mesa, mesa peradi i sličnih proizvoda, jer na temperaturama višim od 60 stepeni uništavate većinu bakterija, te "odvoji" namirnice različitog higijenskog statusa (svježe meso od gotovog jela ili svježeg povrća), savjetuju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.