Autoimune bolesti u Hercegovini: Najugroženija područja Konjic, Jablanica i Drežnica

'' SKB Mostar pokriva tri županije - Zapadnohercegovačku, Hercegovačko-neretvansku i Hercegbosansku. Veliki je pritisak bolesnika s autoimunim bolestima prema našoj bolnici. Prema mom skromnom iskustvu, najugroženija područja su Konjic, Jablanica i Drežnica. S tih područja dolazi jako velik broj relativno mlade populacije sa SLE i RA. U Mostaru je najčešća upalno-reumatska bolest RA. Zapadnohercegovačka županija ima veliki broj oboljelih od ankilozantnog spondilitisa i psorijatičnog artritisa'', rekla je Sanda Miljko, imunologinja i alergologinja u Klinici za unutarnje bolesti SKB-a Mostar za Večernji list.

U HNŽ-u  1 do 3% populacije boluje od RA, što je prilično velik broj (5700 oboljelih.

Miljko kaže kako po pitanju autoimunih bolesti u Hercegovini vlada još uvijek nedovoljna informiranost ili površno internetsko znanje.

''Puno vremena i energije zahtijeva objašnjavanje o samoj prirodi bolesti, a osobito o terapiji. Nije lako mladom čovjeku objasniti da je njegova bolest kroničnog tijeka, zalječiva, ali ne i izlječiva. Teško mu je prihvatiti da mora cijeli život uzimati neki oblik terapije. To je bolan proces, kako za pacijenta tako i za liječnika. Često se dogodi da suočeni s teškom bolešću pribjegnu nekom alternativnom rješenju koje se najčešće pokaže neučinkovitim'', rekla je Miljko.

Kaže kako se za manifestiranje mnogih autoimunih bolesti od presudne je važnosti genetska predispozicija i hormonski ustroj.

''Poznato je da ove bolesti najčešće pogađaju žene reproduktivne dobi, a nakon 55. godine rizik za bolest izjednačuje se kod obaju spolova. Zagađenost okoliša (ovdje se najviše misli na živu) također doprinosi nastanku autoimunih bolesti. Mnogi virusi i bakterije dokazano su okidači za razvitak bolesti. Sedentarni način života, neizbalansirana prehrana, nedostatak fizičke aktivnosti, pušenje, svakodnevno konzumiranje većih količina koncentriranih šećera, gaziranih pića i pretilost također su važni čimbenici u nastanku bolesti. Od 1900. na tržište je plasirano 80.000 raznih kemikalija, a ni 0,1% nije adekvatno testirano. Voda koju pijemo sadrži tragove teških metala, meso je tretirano antibioticima, voće i povrće pesticidima - sve to nepovoljno utječe na naš imunološki sustav. Konkretno, u Hercegovini ljudi nisu dovoljno osviješteni o tom javno-zdravstvenom problemu. U svim razvijenim zemljama radi se na prevenciji autoimunih bolesti. U našim prilikama mi se mučimo s bolesnikom najčešće s već razvijenom kliničkom slikom i sa skupoćom liječenja takvih pacijenata. U svijetu je razvijen cijeli niz preventivnih programa u kojima se potiče na fizičku aktivnost, tiskaju se brošure u kojima se na pojednostavljen način objašnjavaju autoimune bolesti i organiziraju se razne udruge. Susjedna RH ima puno bolje organizirane preventivne programe nego mi ovdje. Postoji Udruga oboljelih od reumatoidnog artritisa - REMISIJA, Udruga bolesnika s psorijatičnim artritisom, Udruga bolesnika s celijakijom, a sve te udruge subvencionira država. Uvijek me ražalosti činjenica gdje se nalazi BiH u svemu tome. Dobri zdravstveni sustavi temelje se na dobroj prevenciji, a mi ih ne možemo adekvatno ni liječiti'', rekla je Miljko.