U BiH nema jedinstvenog registra malignih bolesti

Rak grlića maternice jedna je od najučestalijih bolesti u BiH, pa i Europi, ali za razliku od naprednih zemalja, gdje se ovom problemu posvećuje velika pažnja, strategija prevencije u BiH je još “mrtvo slovo na papiru”.

Ovo je u razgovoru za Fenu izjavila prof. dr. Ermina Latifagić-Iljazović, specijalista patologije u UKC Tuzla, a povod je tjedan borbe protiv karcinoma grlića maternice, koja se raznim aktivnostima obilježava u cijeloj Europi. 

''Posljednjih godina puno pričamo o ovom problemu, ali unatoč tome, stopa učestalosti bolesti u našoj zemlji jedna je od najvećih, ne samo u regiji nego i u Europi. Kada govorimo o BiH, gruba stopa učestalosti je 31,2 na 100.000 žena, a dobno standardizirana je 23,9. Usporedbe radi, učestalost u Srbiji je 20,3, dok recimo Hrvatska, Slovenija, Italija i Španjolska i još neke zemlje imaju učestalost obolijevanja ispod 8 na 100.000 žena. To znači da moramo pojačati naše napore da informacija o tome što je karcinom grlića maternice i kako ga spriječiti dođe do svake žene'', kaže Latifagić-Iljazović. 

Navodi da je slična situacija i u Tuzlanskom kantonu gdje je ova bolest druga po učestalosti. Najveći broj zabilježen je 2010. kada su evidentirana 73 slučaja.

''Prema statistici Zavoda za javno zdravstvo TK, u posljednjih 10 godina imamo blagi porast otkrivenih slučajeva karcinom grlića maternice i taj broj je oko 50 oboljelih godišnje. Nažalost, udio abnormalnih citoloških nalaza u ukupnom broju urađenih tijekom godine u UKC Tuzla zauzima značajan broj, što je u skladu s brojem novootkrivenih slučajeva karcinoma'', navodi.

Papiloma virus

Objašnjava da se nastanak karcinoma grlića maternice veže se za infekciju humanim papiloma virusom, odnosno seksualno prenosivom infekcijom.

''To se događa u više od 90 posto slučajeva, premda i promiskuitet i rano stupanje u seksualne odnose značajno doprinose nastanku promjena. Ono na što želim upozoriti jeste činjenica da, premda se maligne bolesti prijavljuju i prate na razini kantona, u Federaciji i cijeloj BiH nema jedinstvenog registra bolesti'', ističe ona. 

Smatra da se u državi generalno malo vodi računa o preventivnim programima, tako da nema niti odgovarajućeg fonda, niti primjene preventivnih programa u praksi. 

''Postoji određeni broj pisanih strategija za prevenciju malignih bolesti, ali se ne provode. Jednostavno, treba ih samo početi primjenjivati i rezultati neće izostati'', kaže Latifagić-Iljazović. 

Podsjeća da postoje testovi kojima se promjene na grliću maternice mogu rano otkriti. Raditi odgovarajuće nalaze (papa test) prvi je korak, ali zbog mentaliteta naših žena odlazak ginekologu još se u mnogim sredinama smatra sramotom, što je pogrešno.

''Preporuke Europske asocijacije za prevenciju raka grlića maternice kažu da se prvi papa nalaz treba uraditi do godinu dana od prvog seksualnog odnosa. Ukoliko su tri uzastopna papa nalaza uredna, onda se test radi periodično, jednom u tri godine, što će odlučiti ginekolog. Naravno da žene reproduktivne dobi od 15-44 godina trebaju nešto intenzivniju kontrolu u skladu sa seksualnim ponašanjem'', mišljenje je Latifagić-Iljazović. 

Smatra da je preventiva u borbi protiv raka grlića maternice jako važna. Narod treba prosvjećivati, pričati o karcinomu grlića maternice, uzrocima nastanka i posebno o liječenju.

Pregledi i kontrola

''Bitno je za ovaj tip karcinoma istaknuti da se može stopostotno spriječiti redovnim pregledima i kontrolama. Rak, kao ni druge bolesti, ne bira ni po dobi, ni po boji kože. Ukoliko se otkrije u ranoj fazi, prije nego postane široko invazivan, izlječenje je potpuno. Ali, žena mora nastaviti s redovnim kontrolama i testovima. Ako se bolest otkrije u invazivnoj fazi, pacijentica mora proći kroz potpuni onkološki tretman, ishod ovisi od mnogo faktora, a ponekad je nepovoljan'', ističe sugovornica. 

Podsjeća i da se za prevenciju bolesti koristi zaštitna injekcija, ali žene u BiH o tome malo znaju, tako da je edukacija stanovništva i u ovom segmentu jako bitna. 

''Preventivna HPV cjepivo, a ima ih tri, štiti od najčešćih tipova humanog papiloma virusa. Sada se daje u dvije doze i namijenjena je prvenstveno djevojčicama u dobi od 11-12 godina. Ovo cjepivo je registrirana i u našoj zemlji, ali se ništa više nije uradilo na tom planu, tako da naše žene i javnost uopće nemaju pravu informaciju o ovom cjepivu, njenim benefitima i primjeni generalno'', zaključila je Latifagić-Iljazović.