TikTok, Google, AI ili farmaceut: Kome roditelji vjeruju kada dijete dobije temperaturu?

Djeca u prosjeku imaju pet do osam prehlada godišnje, a početak školske godine često donosi temperaturu, kašalj ili začepljen nos, zbog čega roditelji sve češće informacije o lijekovima, doziranju i simptomima prvo traže na internetu, društvenim mrežama ili putem AI alata.

Takvi izvori mogu ponuditi opće informacije, ali ne uzimaju uvijek u obzir dob i težinu djeteta, simptome, postojeću terapiju i moguće rizike.

Zdravstvena pismenost sve je važnija tema i za Međunarodnu farmaceutsku federaciju FIP. Njezino istraživanje iz 2025. obuhvatilo je 149 farmaceuta iz 52 zemlje, a 72 posto ispitanih sudjelovalo je u javnozdravstvenim inicijativama tijekom prethodne godine.

Najčešće aktivnosti odnosile su se na sigurnost i pravilnu primjenu lijekova, zarazne bolesti i cijepljenje te upravljanje kroničnim bolestima. FIP farmaceute vidi kao lako dostupne zdravstvene stručnjake koji građanima mogu pomoći u razumijevanju zdravstvenih informacija.

Informacija je svuda, stručna procjena nije

Svjetska zdravstvena organizacija za preplavljenost informacijama, među kojima se šire i netočne ili obmanjujuće tvrdnje, koristi pojam ''infodemija''. Roditelji se tako mogu susresti s nizom različitih preporuka o sirupima, vitaminima, lijekovima ili drugim pripravcima.

''Informaciju danas možemo pronaći gotovo svuda. Stručna procjena pomaže da utvrdimo je li ona točna, relevantna i sigurna za konkretnog pacijenta'', kaže prim. mr. ph. Marin Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije FBiH.

Problem nije nužno u tome što je svaka informacija na internetu pogrešna, nego u tome što često nema potreban kontekst.

Dva lijeka različitog naziva mogu sadržavati istu djelatnu tvar, pa roditelj njihovim kombiniranjem može nenamjerno ponoviti isti sastojak. Doza lijeka za dijete može ovisiti o tjelesnoj težini, dok određeni lijek može biti neprikladan zbog druge terapije, alergije ili zdravstvenog stanja.

''AI i drugi digitalni alati mogu biti dobar početak za informiranje. Rizik nastaje kada opći odgovor sa zaslona postane individualni zdravstveni savjet'', navodi Crnogorac.

Uloga farmaceuta u zdravstvenom sustavu

Takve svakodnevne situacije otvaraju i pitanje položaja farmaceuta u zdravstvenom sustavu. Iako važeći propisi u FBiH ljekarničku djelatnost prepoznaju kao dio zdravstvene zaštite, postoji prostor za snažnije zakonsko prepoznavanje suvremene uloge farmaceuta.

U europskim zdravstvenim sustavima farmaceuti sve češće sudjeluju u praćenju terapije, prevenciji, ranom prepoznavanju zdravstvenih rizika, podršci pacijentima s kroničnim bolestima i upućivanju drugim zdravstvenim stručnjacima.

Jasnije definiranje njihovih kompetencija i usluga u okviru primarne zdravstvene zaštite moglo bi omogućiti bolje korištenje njihova znanja te raniju dostupnost stručne pomoći građanima.

''Ljekarna je jedno od najdostupnijih mjesta zdravstvenog sustava. Farmaceut može pomoći da se lijek koristi pravilno i prepoznati trenutak kada samoliječenje treba završiti, a pacijenta uputiti liječniku'', ističe Crnogorac.

Zaslon može biti početak

Pretraživanje simptoma na internetu, korištenje AI alata i savjeti s društvenih mreža postali su dio svakodnevice. Pritom je važno razlikovati opću informaciju od odluke koja može utjecati na zdravlje.

''Tehnologiju ne treba promatrati kao protivnika. Ona može pomoći ljudima da se bolje informiraju, ali odluke o lijeku moraju uzeti u obzir konkretnu osobu'', zaključuje Crnogorac.

U sezoni povratka u škole, prehlada i povišene temperature, informacije s interneta mogu pomoći u postavljanju pitanja, ali dvojbe o lijeku, dozi ili simptomima potrebno je provjeriti sa zdravstvenim stručnjakom.