Sve više mladih ljudi ima srčane probleme: Glavni uzroci su stres, nezdrav život i nespavanje

Bolesti srca su vodeći uzrok mortaliteta odnosno obolijevanja i smrtnosti u svijetu. U Bosni i Hercegovini kao i u svijetu bolesti srca su oko 50 posto vodeći uzrok smrtnosti.

Međutim, ono što zabrinjava jeste da sve više mladih ljudi ima srčane probleme te da doživljavaju srčane udare. Sportaši često padaju na terenu, infarkte doživljavaju osobe mlađe i od 30 godina tako da se granica smrtnosti od srčanih problema pomjerila za nekih deset godina u odnosu na prethodne godine.

Povodom Svjetskog dana srca koji se obilježava od 2000. godine ekipa Anadolu Agency (AA) razgovarala je sa internistom, kardiologom i reumatologom na Klinici za bolesti srca i reumatizam Kliničkog centra u Sarajevu Šekibom Sokolovićem.

Već 30-tak godina radi u internoj medicini, kardiologiji i reumatologiji, a svakodnevno imaju po sedam-osam infarkta. Promjena klime, velika vlažnost zraka, stresan život, nespavanje samo su neki od faktora koji utiču na bolesti srca i infarkte.

Sokolović kaže da se infarkti osobno javljaju u ranim jutarnjim satima jer pri buđenju raste krvni pritisak, a nagli rast dovodi do infarkta.

Prema njegovim riječima, bolesti srca su vodeći uzrok mortaliteta odnosno obolijevanja i smrtnosti u svijetu. 

Međutim, ono što zabrinjava jeste da sve više mladih ljudi ima srčane probleme, doživljavaju srčane udare. 

"Prije su ljudi imali srčane udare ili infarkte od 45 do 50 godine kada su muškarci u pitanju, međutim ta granica se spustila. To je sigurno vezano za ovaj stresni život, jedan globalni stres koji mnogo utječe na čovjeka", pojasnio je Sokolović za AA.

Loše navike koje dovode do toga su te da ljudi zaboravljaju na sebe, ne obraćaju pažnju na svoj život, a više brinu o nekim drugim stvarima kao što je kuća, auto, stvarima, izgledu, nošnji.

"Ne brinemo o tome što jedemo, pijemo, koliko spavamo, da li zdravo živimo, jedemo zdravu ishranu. Uslijed velike nebrige za svoj život pomjerena je granica od srčanih obolijevanja pa je ta granica pomjerena. Infarkte ili srčana obolijevanja danas ljudi doživljavaju čak i sa 30 ali i ispod 30 godina", kazao je Sokolović.

Jedna od zabrinjavajućih stvar je i ta da se pacijenti kasno javljaju na intervencije.

Pacijenti se generalno od prve boli liječniku javljaju tek nakon četiri sata. 

"Jako je bitno da se pacijent u prvom satu ili dva javi liječniku nakon infarkta i dobije adekvatnu medicinsku intervenciju. Svako odlaganje je štetno za komplikacije same bolesti i povećanu smrtnost", pojasnio je Sokolović.

Govoreći o bolu koju pacijent osjeti pri infarktu Sokolović kaže da je veoma jaka ali da zna biti i jako blaga.

"To je jaka bol ali ta bol zna biti i jako blaga ako pacijenti imaju neke druge bolesti kao što je šećerna, štitna žlijezda... Ali je poražavajuće da se ljudi kasno javljaju pa se to zna dogoditi i čak nakon šest, sedam sati", istaknuo je Sokolović.

Poručio je da se svi ljudi liječnicima trebaju javiti na vrijeme kako bi blagovremeno intervenirali, a pogotovo kada su u pitanju rizični pacijenti, oni koji puše, imaju šećer, masnoću, stresni život, nemaju tjelesne aktivnosti i koji su u nekim rizičnim godinama.

"Postoje promjenljivi i nepromjenljivi faktori. Jedan od nepromjenljivih faktora je genetika, koju mi ne možemo promijeniti. Neki ljudi imaju nasljednu genetiku kada su srčane bolesti u pitanju, muški spol i godine", kazao je Sokolović.

Pojašnjava da u situacijama kada pacijent osjeti bol i kada je infarkt već nastupio jedna od bitnih stvari je da pacijent uzme 300 miligrama aspirina, te da to često spašava. 

Govorio je i o problemima u zdravstvu ne samo u BiH nego i u svijetu gdje se na preglede čeka i po nekoliko mjeseci.

Sokolović kaže da se na pregled specijaliste na Zapadu čeka i po šest do osam mjeseci.

"U cijelom svijetu postoji veliki broj pacijenata, ogroman je broj pacijenata", poručio je Sokolović.

Bolesti srca i krvnih sudova su na prvom mjestu vodećih uzroka smrti, kako u svijetu, tako i na prostorima Bosne i Hercegovine, ali i susjednih zemalja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od kardiovaskularnih oboljenja u svijetu godišnje umire oko 17,3 milijuna ljudi.

Procjenjuje se da će do 2030. godine taj broj porasti na 23 milijuna. Svjetska federacija za srce upozorava da se najmanje 80 posto prijevremenih smrtnih ishoda može spriječiti kontrolom glavnih faktora rizika, a to su pušenje, nepravilna ishrana i tjelesna neaktivnost.