Raste broj infarkta među mladim ženama a na ove simptome treba obratiti pažnju

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti među ženama, odgovorne za 35 posto svih smrtnih slučajeva žena na globalnoj razini, prema podacima iz 2019. godine.

Alarmantno je da je broj slučajeva infarkta miokarda porastao među mlađim ženama. Žene su najveće žrtve kardiovaskularnih bolesti i u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u 2023. godini od tih bolesti umrlo je 19.937 osoba, među njima su 43,2 posto bile žene.

Kod žena mlađih od 65 godina u Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti čine 23 posto svih prijevremenih smrti u toj dobnoj skupini.

Kako bi se podigla svijest o rizicima i simptomima koji se mogu razlikovati kod žena i muškaraca, različite pojedinačne inicijative u posljednje vrijeme učestalo skreću pozornost na zdravlje ženskog srca.

Također, sve se glasnije i češće govori i o utjecaju onkoloških tretmana, primjerice liječenja raka dojke, najčešćeg raka u žena, koji mogu imati dugoročne posljedice na kardiovaskularno zdravlje žena.

Upravo zato, svijest o prepoznavanju simptoma i integracija različitih specijalista ključni su za osiguravanje sveobuhvatne skrbi za žene na globalnoj razini.

Inicijativa iz Španjolske

Kako bi ponudili rješenje, Radna skupina za žene i kardiovaskularne bolesti Španjolskog kardiološkog društva i Udruga za preventivnu kardiologiju sazvali su multidisciplinarni panel stručnjaka.

Predstavnici ginekologije, endokrinologije, pedijatrije, primarne zdravstvene zaštite, obiteljske medicine i primaljstva surađivali su na izradi konsenzusnog dokumenta.

Ovim kliničkim smjernicama, koje je odobrio njihovo stručno društvo i objavljene su u engleskom izdanju Revista Española de Cardiología, cilj je pomoći zdravstvenim radnicima u dijagnosticiranju i upravljanju kardiovaskularnim zdravljem žena, usredotočujući se na rodno specifične razlike.

Sprečavanje bolesti

"Rano otkrivanje čimbenika kardiovaskularnog rizika kod žena je ključno. Cilj ovog vodiča je podići svijest među zdravstvenim radnicima o važnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti kod žena, istaknuti razlike između muškaraca i žena i pružiti specifične preventivne preporuke prilagođene različitim fazama života žene" - rekla je dr. Antonia Sambola s Odjela za kardiologiju Sveučilišne bolnice i istraživačkog instituta Vall d‘Hebron u Barceloni za Univadis Spain, platformu Medscape Networka.

Dodala je i da je od vitalnog značaja da se ovaj vodič implementira u kliničku praksu. Evo što španjolski task force predlaže, koji su rizici specifični za dob i što treba učiniti.

Rizici specifični za dob

Kod adolescentica (10-21 godina) ključni čimbenici rizika uključuju veći omjer masti i nemasne mase nego kod dječaka (25 posto naspram 14 posto), smanjenu tjelesnu aktivnost i veću stopu pušenja.

U žena starijih od 21 godine sindrom policističnih jajnika (PCOS), hipogonadotropni hipogonadizam i prerana insuficijencija jajnika (POI) - sve karakterizirano nedostatkom estrogena - značajno povećavaju kardiovaskularni rizik.

Ove hormonske neravnoteže povezane su s metaboličkim poremećajima kao što su inzulinska rezistencija, trbušna debljina, dislipidemija i hipertenzija.

Menopauza je povezana sa smanjenom kardiovaskularnom zaštitom zbog smanjene proizvodnje estrogena.

Metaboličke promjene tijekom ove faze, uključujući nakupljanje masnoće u području trbuha, pretilost, sarkopeniju i dislipidemiju, povećavaju rizik od infarkta miokarda i cerebrovaskularnih događaja, osobito u slučajevima rane menopauze.

Što se savjetuje: Hormonska nadomjesna terapija (HNL) preporučuje se ženama u predmenopauzi s POI ili hipogonadotropnim hipogonadizmom ako nema kontraindikacija. Transdermalni estrogeni imaju povoljniji utjecaj na biomarkere kardiovaskularnog rizika od oralnih formulacija.

Nedavne studije otkrile su da je HNL najučinkovitija intervencija za ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života, može smanjiti rizik od bolesti srca i krvnih žila i smrtnost od svih uzroka u žena mlađih od 60 godina i unutar deset godina od početka menopauze.

Međutim, HNL se ne preporučuje bolesnicima s visokim kardiovaskularnim rizikom ili već postojećim bolestima srca i krvnih žila.

Rizici trudnoće

Trudnoća uzrokuje značajne kardiovaskularne promjene, što zahtijeva pomno praćenje. Kod žena s postojećim kardiometaboličkim čimbenicima rizika ili genetskim ili okolišnim predispozicijama, fiziološki stres trudnoće može dovesti do nepovoljnih ishoda, kao što su hipertenzivni poremećaji, intrauterino ograničenje rasta, novorođenčad male gestacijske dobi, abrupcija posteljice, prijevremeni porod i gestacijski dijabetes.

Žene s poviješću nepovoljnih ishoda trudnoće imaju veći dugoročni rizik od bolesti srca i krvnih žila.

Što se savjetuje: Procjene prije trudnoće i rano otkrivanje tijekom 11. i 13. tjedna trudnoće ključni su za prepoznavanje kardiovaskularnih rizika. Hipertenzivni poremećaji pogađaju 10 posto trudnica, a gestacijski dijabetes 15 posto.

Dodatni rizici

Klasični faktori rizika kod žena za srčanožilne bolesti uključuju pušenje, pretilost, hipertenziju, dijabetes i dislipidemiju. Također, postoje i dodatni rizični faktori.

Osobe koje su preživjele rak dojke suočavaju se s većim rizikom od zatajenja srca i ishemije miokarda zbog učinaka liječenja.

Psihosocijalni stres snažno je povezan s razvojem i napredovanjem ateroskleroze.

Autoimune bolesti - stanja kao što su sistemski eritematozni lupus i reumatoidni artritis značajno povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Rodno specifični izazovi

"Biti žena samo je po sebi faktor rizika za kardiovaskularne bolesti" - objasnila je dr. Sambola. Istaknula je tri ključna problema: neadekvatnu medicinsku obuku u upravljanju bolestima specifičnim za spol, nedostatak rutinskih pregleda za rizike specifične za žene i raširene zablude javnosti o tome da su bolesti srca i krvnih žila manje smrtonosne od, primjerice, raka dojke, piše Živim.hr.

"Kampanje za podizanje svijesti javnosti ključne su za rješavanje tih nedostataka. Trebali bi se usredotočiti na mjere prevencije i ranog otkrivanja bolesti specifične za dob, kao što su prestanak pušenja i pijenja alkohola, bavljenje tjelesnom aktivnošću i rutinski zdravstveni pregledi glukoze, krvnog tlaka i tjelesne težine. Konačno, sve žene s ranom menopauzom, sindromom policističnih jajnika i preranom insuficijencijom jajnika trebale bi se podvrgnuti rutinskim kardiološkim pregledima" - zaključila je dr. Sambola.