Psihičko zdravlje mora biti prioritet nakon pandemije

Psihičke bolesti poput anksioznosti i depresije eksplodirale su u pandemiji covida 19, a posljedice se osjećaju i na tržištu rada, pokazala je studija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Posebno su pogođeni mladi i odrasli koji su izgubili posao ili prihod ili su strahovali da bi im se to moglo dogoditi, priopćio je OECD.

Narušeno mentalno zdravlje donosi i ogromne ekonomske gubitke koji u prosjeku premašuju 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda, izvijestila je međunarodna organizacija u izvješću objavljenom prošlog tjedna.

I prije pandemije ljudi s psihičkim oboljenjima imali su 20 posto manje šanse da nađu posao, a plaće su im u prosjeku bile niže 17 posto.

U proteklih pet godina njihov je položaj na tržištu rada zapravo smo otežan, upozorava OECD.

Pomoć oboljelima često je nedovoljna i dolazi prekasno.

Psihičko zdravlje mora biti u fokusu javnog diskursa, zaključuju autori istraživanja, poručivši da bi trebalo proširiti mjere prevencije i mogućnosti liječenja.

The situation has changed little in the past five years; in fact, mentally ill people are said to be struggling even more so with the labour market than before.

The help for those affected is often insufficient and comes too late.

The authors of the study are therefore calling for mental health to be brought into focus in public discourse. They also want to see preventative measures and treatment options expanded.