Prava istina koju duhanska industrija krije od nas

Duhanska industrija je jedna od najprofitabilnijih grana gospodarstava diljem svijeta. Poznato je kako pušenje šteti zdravlju no ni to ne nanosi ozbiljniju štetu ovim korporacijama. Evo što bi duhanski lobi želio da ne znate.

Nekoć je cigareta bila statusni simbol, a potom i izraz stila. Danas je taj duhanski proizvod raširen u cijelom svijetu, a industrija koja ga proizvodi među najmoćnijima. Usprkos nedvojbenoj štetnosti pušenja (aktivnog i pasivnog) i restrikcijama koje pojedine države uvode, spomenute korporacije i pripadajući lobiji su i dalje na čvrstim nogama.

Kada je štetnost duhanskih proizvoda 'izašla na vidjelo' promijenili su pristup tržištu no to je manje više sve što se promijenilo. Tehnike oglašavanja su sada suptilnije.

Umjesto izravnih prodajnih oglasa danas se kupcima nudi stil života koji se povezuje s pojedinom vrstom duhanskog proizvoda, a iako moćne korporacije javno govore kako pušenje šteti mladima to ih ne sprječava da se oglašavaju među adolescentskom populacijom (prikriveno naravno).

Ubojica broj 1

Većina pušača je svjesna da je njihova navika potencijalno smrtonosna. Usprkos tome oni i dalje puše te se nadaju kako neće postati dio crne statistike čijih razmjera nisu ni svjesni. Za ilustraciju zla koji vreba iz tog dimećeg smotuljka dovoljno je reći kako godišnje više Amerikanaca umre od pušenja nego od HIV-a, droge, automobilskih nesreća, ubojstava, samoubojstava i alkohola zajedno, piše Huffington Post.

Stoga ne čudi informacija kako je za svaki peti smrtni slučaj u tom dijelu svijeta indirektno 'zaslužna' duhanska industrija. Da u opasnosti nisu samo aktivni pušači otkriva i podatak kako tijekom godine dana od posljedica pasivnog pušenja premine i do 50 tisuća ljudi.

Lobističke igre

Ako štetnost cigareta nije tajna, lobističke igre kojima se štiti cijela ova industrija svakako jesu. Portal Opensecrets tvrdi kako su korporacije potrošile 27 milijuna dolara u 2012. godini na razna lobiranja i pritiske u američkom Kongresu i raznim odborima. Osim toga, procjena je, kako spomenute kompanije potroše otprilike 400 dolara po glavi na razne promocije i reklame koje za svrhu imaju zadržavanje postojećih konzumenata.

S obzirom na to da se klasične cigarete sve više percipiraju kao opasne duhanske korporacije sve više ulažu u reklamiranje e-cigareta čiji se utjecaj na zdravlje ljudi još ne zna, ali stručnjaci sumnjaju kako se radi o zaobilaznom putu do ovisnosti o nikotinu.

Ekološke posljedice djelovanja duhanske industrije

Duhanskoj industriji bi se uskoro mogle ozbiljnije usprotiviti i ekološke udruge jer posljednje informacije kazuju kako se zbog uzgoja ove biljke godišnje uništo 2020 kvadratnih kilometara šume. Osim toga cigrateni dim u istom periodu emitira 8 milijardi kilograma stakleničkih plinova.

Zanimljiv je svakako podatak da bi uzgajivači duhana mogli nahraniti 70 posto pothranjene populacije svijeta samo kad bi proizvodili hranu. No hrana za gladne ipak nije isplativa rabota.