Opseg struka i zdravlje

Masti koje se nakupljaju oko struka, tzv. viscelarne masti luče aktivne tvari koje izravno utječu na pojavu bolesti u svim organima, a posebno loše utječu na krvne žile.

Ateroskleroza, šećerna bolest i povišeni krvni tlak tegobe su koje stručnjaci izravno povezuju s viškom masti. Hormonski aktivno masno tkivo u žena može pridonijeti pojavi policističnih jajnika te neredovitih menstruacija. Sve moderne studije dokazuju kako je abdominalna debljina (i pretilost općenito) povezana s čak 20-ak vrsta raka, a prije svega s rakom debelog crijeva i gušterače kod muškaraca te rakom dojke i maternice kod žena. Svakim proširenjem trbuha od 2,5 centimetra povećava se rizik od raka debelog crijeva za 5%!

Žene čiji je opseg struka veći od 80 centimetara te muškarci koji su oko struka nakupili više od 94 centimetra, potencijalne su žrtve ovih bolesti. No mršavjeti ne znači samo gubiti na težini nego i smanjiti masno, a povećati mišićno tkivo, čime će se automatski smanjiti obujam grudi, struka i bokova. Kako se na pravi način obračunati s viškom masnoća, osobito onih oko struka, objašnjeno je u vodiču „Krono prehrana“ beogradske liječnice dr. Ane Gifing.

Prehrana i hormonski aktivne masne naslage

Nije rijedak slučaj da osoba zadovoljavajuće tjelesne težine ima povećane vrijednosti masnog tkiva, a smanjene mišićnog. Najčešće je to posljedica nepravilne prehrane (a ne količinski prekomjerne) u kombinaciji s nedovoljnom fizičkom aktivnošću.

Estrogen, progesteron i testosteron tri su spolna hormona. Njihova ravnoteža narušava se starenjem, pa se u žena u srednjim tridesetima razina progesterona smanjuje 120 puta brže nego što se smanjuje lučenje estrogena, pa estrogen reagira u sve bržem "slaganju" masti oko struka, piše Ordinacija.hr.

Naime, istraživanja pokazuju da estrogen smanjuje sposobnost sagorijevanja energije poslije jela, što onda rezultira većim pohranjivanjem masti u tijelu. Prehranu za smanjenje hormonski aktivnih masnih naslaga treba temeljiti na cjelovitim žitaricama (smeđa riža, zob, ječam, heljda), esencijalnim masnim kiselinama (plava riba), povrću (zeleno lisnato povrće, mrkva, krastavac, tikvice...), voću (jabuke, lubenice, maline, šljive...) i mahunarkama (soja, leća, slanutak, grah, grašak...) te izbjegavati industrijski prerađenu hranu, lisnata tijesta, prženu hranu, umjetna sladila, punomasne sireve i mliječne proizvode...

Mehanizam nagomilavanja masnog tkiva

Kako bi stvorile svoje zalihe, masne stanice uzimaju iz krvi masne kiseline i šećere, koji se unose hranom (važno je napomenuti kako se šećeri nalaze u skoro svakoj namirnici, prije svega u žitaricama – pšenici, heljdi, raži, riži, ječmu, zobi, zatim u voću, slatkišima, ali i u povrću). Masne stanice su dobro opremljene za ovu ulogu i imaju vrlo napredan i osjetljiv sustav za pohranjivanje masti. Nakon prve faze, odnosno faze upumpavanja, šećere i masne kiseline preuzima čitava vojska enzima koji pomažu u daljnjoj proizvodnji velikih molekula, poznatih kao trigliceridi.

Stvoreni trigliceridi pohranjuju se u specijalne spremnike unutar masne stanice. Cijeli ovaj postupak je nadgledan od glavnog upravljača – inzulina - hormona kojega luči gušterača.

Čim se razina inzulina poveća, a to se događa pri svakom unosu hrane, masne stanice dobivaju zapovijed: pohrani! Dakle, kada nešto pojedemo (bila to jabuka ili zelena salata), uključuju se svi procesi pohranjivanja masti, a istodobno se sva druga vrata stanice zatvaraju, zaustavljaju se njezine sve druge aktivnosti. Masna stanica započinje fazu stvaranja masti, koja se zove lipogeneza, jer je to i njezina najznačajnija uloga u organizmu. Unos ugljikohidrata (slatkiši, tjestenina, škrobno povrće, voće) u organizam potaknut će veću količinu pohrane masti, dok bjelančevine (meso, riba ili bjelanjak) potiču manju.