Održavanje imunizacije po redovnom rasporedu od vitalnog značaja za vrijeme pandemije

Pandemija COVID-19 snažan je podsjetnik da zarazne bolesti ne poznaju granice. Sve su zemlje ranjive, bez obzira na razinu prihoda ili jačinu njihovih zdravstvenih sustava. Širom Europe, gdje desetine milijuna ljudi već tjednima žive u izolaciji, a više od 100,000 njih je izgubilo bitku sa zarazom, brzina i razornost novog virusa korona u potpunosti su uništili živote.

Pročitajte još

Zbog pandemije više od 117 milijuna djece bez cjepiva protiv ospica

Hitna potreba za vakcinom protiv COVID-19 podvlači ključnu ulogu imunizacije u zaštiti života i ekonomije. Kako naučnici širom svijeta rade na razvoju vakcine protiv novog virusa, a zdravstveni kapaciteti jedva uspijevaju da odgovore na COVID-19, značaj nacionalnih programa redovne imunizacije su kritičniji nego ikad prije. Vlade širom regije moraju iskoristiti svaku moguću priliku kako bi zaštitile ljude od mnogih bolesti za koje su vakcine već dostupne.

Kada se propusti redovna imunizacija, povećava se rizik od epidemija bolesti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u 2018. godini oko 527,000 djece u Europi propustilo je prvu dozu cjepiva protiv ospica. Godinu dana kasnije, 2019., virus ospica otvorio je jaz u imunitetu u Europi, zarazivši više od 100,000 ljudi svih generacija. Zaštita djece, adolescenata i odraslih od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem je neophodna za održivost zdravstvenih sustava.

''Znamo da je ranjivost na zarazne bolesti bilo gdje u svijetu prijetnja javnom zdravstvu”, rekla je Afshan Khan, regionalna direktorica UNICEF-a za Europu i Srednju Aziju.

''Ključno je da se redovni programi imunizacije nastave i tijekom ove krize, a da se adekvatno zaštite zdravstveni radnici i pojedinci koji primaju cjepiva. Prioritet treba da budu najugroženija djeca koja su u prošlosti propustila redovne imunizacije."

Ukoliko tijekom cijepivo ovih nepredljivih vremena, lokalne mjere reakcija na COVID-19 uzrokuju privremene prekide redovne imunizacije, zemlje bi trebale planirati ponovno uspostavljanje kalndara imunizacije što je brže moguće, nakon što se situacija stabilizira.

Zemlje trebaju biti spremne cijepiti one sa većim rizikom i osigurati da svi, uključujući i one koji su najviše marginalizirani, imaju jednak pristup vakcini protiv COVID-19, kada postane dostupna.

''Mi možemo spriječiti daljnji utjecaj COVID-19 na naše zdravstvene sisteme osiguravajući da pojedinci svih dobnih skupina budu vakcinisani prema kalendaru imunizacije. Pozivam zemlje da nastave sa imunizacijom i zahtijevima za cijepljenje, čak i u ovim teškim trenucima. Prioritiziranje imunizacije je jedno od četiri moja vodeća područja i središnja je vizija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za zdravlje u novom evropskom programu rada'', rekao je dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu.

WHO i UNICEF će nastaviti podržavati napore vlada da ojačaju svoje programe imunizacije, uključujući i kroz strateško planiranje pravičnog pružanja imunizacije, jačanje nadzora nad bolestima koje se mogu spriječiti cjepivima, kao i kroz uključivanje zajednice i obrazovanje.

Kako koračamo ka novoj budućnosti, cjepiva će i dalje služiti kao temelj zdravlja i dobrobiti za sve. Kroz solidarnost, zajedničko djelovanje i neumornu posvećenost da nikoga ne izostavimo, možemo zajedno stvoriti zdraviju budućnost, poručili su iz UNICEF-a.