Od Parkinsonove bolesti u svijetu boluje oko deset milijuna ljudi

Dok se više od deset milijuna ljudi širom svijeta bori s Parkinsonovom bolešću, invaliditet i smrtnost zbog ove bolesti ubrzano rastu, javlja Anadolu.

Svake godine širom svijeta 11. travnja se obilježava kao "Svjetski dan Parkinsonove bolesti" kako bi se podigla svijest i skrenula pažnja na borbu protiv ove bolesti.

Parkinsonova bolest ime je dobila po liječniku opće prakse Jamesu Parkinsonu koji je bolest opisao 1817. godine. Njegov rođendan, 11. travanj, kao i čitav ovaj mjesec posvećeni su podizanju svijesti i skretanju pažnje na ovu bolest.

Crveni tulipan svojevrsni je vid zahvalnosti jednog oboljelog hortikulturologa iz Nizozemske, JWS Van der Werelda, a usvojen je 2005. godine u Luxsemburgu na Svjetskoj konferenciji o Parkinsonovoj bolesti kao službeni simbol oboljelih.

Iskra (Spark)

Ovaj dan obilježen je prvi put 1997. godine. Službeni simbol nazvan Iskra (Spark) je inspirisan dopaminom, elektro-kemijskim neurotransmiterom kojeg manjka kod oboljelih od Parkinsonove bolesti.

To je kronična, neuro-degenerativna bolest koja napredovanjem dovodi do potpune onesposobljenosti osobe. Parkinsonova bolest uzrokuje veliku promjenu u kemiji mozga, smanjujući količinu dopamina, jednog od najvažnijih neurotransmitera.

Parkinsonova bolest je uvjetovana gubitkom živčanih ćelija u dijelu mozga zvanog substancija nigra (crna jezgra). Ćelije u ovom dijelu mozga su odgovorne za stvaranje dopamina.

Bolest sama po sebi nije smrtonosna, no moguće su pojave ozbiljnih i teških komplikacija, posebno upale pluća. Ozljede su učestale zbog gubitka ravnoteže. Kasniji stadijumi bolesti mogu utjecati na funkcioniranje mozga, uzrokujući simptome slične demenciji i depresiji.

Prosječan životni vijek za oboljele od Parkinsonove bolesti je 1967. godine bio ispod deset godina. Od tada se prosječni životni vijek povećao za oko 55 posto, popevši se na više od 14,5 godina.

Najčešći simptomi Parkinsonove bolesti uključuju "drhtanje, bolne kontrakcije mišića i poteškoće u govoru", prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).

Iako trenutno ne postoji lijek za Parkinsonovu bolest, čiji se simptomi vremenom pogoršavaju, simptomi se mogu smanjiti terapijom i lijekovima.

Prema podacima Parkinsonove fondacije, broj ljudi koji boluju od Parkinsonove bolesti u svijetu premašuje deset milijuna.

Većina oboljelih od Parkinsonove bolesti su osobe starije od 60 godina, a njena prevalencija kod muškaraca je 1,5 puta veća nego kod žena. Samo četiri osobe kojima je dijagnosticirana Parkinsonova bolest su osobe mlađe od 50 godina.

Prema podacima "Parkinsonove Europe", očekuje se da će se broj oboljelih od Parkinsonove bolesti, "najbrže rastuće" neurološke bolesti na svijetu, udvostručiti do 2050. godine.

Prema web stranici "Our World in Data", koja objavljuje znanstvene podatke o globalnim problemima poput gladi, klimatskih promjena i bolesti, europski kontinent je jedno od mjesta gdje su smrtni slučajevi od Parkinsonove bolesti bili najčešći u 2019. godini.

Zemlja s najviše oboljelih

Grčka je "europska zemlja s najvećim brojem umrlih od Parkinsonove bolesti".

Stručnjaci povećanje broja oboljelih i umrlih zbog bolesti pripisuju demografskom rastu kao i povećanju prosječnog životnog vijeka.

U SAD-u, gdje ima oko milijun pacijenata oboljelih od Parkinsonove bolesti, svake godine u prosjeku 90.000 Amerikanaca oboli od Parkinsonove bolesti.

Procjenjuje se da će broj oboljelih od Parkinsonove bolesti dostići 1,2 milijuna u SAD-u do 2030. godine.

Bolest je 14. vodeći uzrok smrti u zemlji, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti.

Istraživači iz bolnice Moorfields u Londonu i Instituta za oftalmologiju na Univerzitetskom koledžu u Londonu objavili su da se Parkinsonova bolest može otkriti prije nego što se pojave simptomi, zahvaljujući skeniranju očiju.

Koristeći bazu podataka koja sadrži zdravstvene informacije 67.311 zdravih volontera u dobi od 40 do 69 godina, istraživači su otkrili da su fizičke razlike otkrivene u očima pacijenata s Parkinsonovom bolešću i onih bez te bolesti.

U tom kontekstu, stručnjaci procjenjuju da provođenje ovog skrininga prije nego što se pojave simptomi bolesti može pomoći u ranoj dijagnozi bolesti.